Sezona je gripe. Bolestan ovaj, bolestan onaj, ima gripu, ne može mrdnit... Takve se stvari mogu čuti s raznih strana. Kad slušate, imate osjećaj da je cijeli grad postao jedna velika bolnica. Razredi po školama su desetkovani, kažu. Ništa čudno, ipak je zima (iako se više čini kao da je proljeće) i sezona je gripe i ostalih respiratornih bolesti. Kažu da ima i korone. Ne znamo točno koliko, davno su se prestale slati brojke o dnevno zaraženima, a kada vam takav podatak treba - s NZJZ-a ne možete dobiti odgovor. Jednostavno se ne javljaju. Ne bi bilo loše da postave nekog glasnogovornika / glasnogovornicu da se javlja novinarima i daje odgovore. U KBC-u Split to sasvim lijepo funkcionira.
U dvije splitske osmoljetke, a zvali smo OŠ Gripe i Pojišan, kažu da je problem bio izraženiji nešto ranije te da je ovaj tjedan situacija uobičajena. Uostalom, kreću praznici pa će oni koji su bili bolesni - prizdraviti. NI u bolnici nema drame, kaže nam glasnogovornica Kristina Bitanga. Isto tako nema ni ograničavanja posjeta po odjelima.
"Gripa vozi po svome. Ona ima svoj prirodni tijek u sezoni gripe, a to je hladno godišnje razdoblje. Najčešće počinje krajem prosinca i uzlazni val traje mjesec i pol dana, silazni val traje mjesec i pol dana. U tri mjeseca to je gotova priča. Treba zaštititi osjetljive, bolesne, starije, kronične bolesnike. Sve ostale zdrave, pogotovo djecu, ne treba cijepiti. Dapače, treba ih pustiti prirodno steći otpornost, a otpornost se najbolje stiče preboljelom gripom. Kod mladih i zdravih, to je lagana bolest. Inače, gripa i nije neka teška bolest, međutim kod nekih ljudi zna biti, recimo kod onih koji imaju neka oštećenja ili koji se junače sa gripom pa je ne odleže. Gripu treba odležati", kaže nam dr. Mladen Smoljanović, splitski epidemiolog s više od 30 godina iskustva, bivši ravnatelj NZJZ Splitsko-dalmatinske županije te umirovljeni profesor s Katedre za javno zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Splitu.
Kaže nam i da se gripom u manjoj mjeri zaraze stariji ljudi jer su se oni tijekom godina prokužili većinom sojeva.
"Nitko ne može toliko cijepiti koliko gripa može zaraziti. To pravilo se sada potvrdilo kod korone. Omikron se tako brzo širio, on je u 6-8 mjeseci više od pola čovječanstva prokužio aktivno. Kod ogromne većine je bila riječ o blagoj bolesti, međutim bilo je i smrtnih ishoda. Ni blizu onoga kako je bilo u početku. Omikron varijanta virusa dokinula je samu pandemiju. Nije ni cjepivo ni nikakve druge opće mjere nego je to napravio omikron", pojasnio nam je dr. Smoljanović.
Kaže nam da je imunitet koji se stekne prirodnim putem - cjeloživotan.
"Imunitet stečen prirodnim putem protiv virusa je cjeloživotan, a cjepni imunitet traje 3-4 mjeseca. Tako je i za koronu. Ona je potpuno poprimila epidemiološku sliku gripe s time da je sezonska izraženost slabija. Izvan sezone u toplijim dijelovima godine možemo imati velike valove zbog društvene djelatnosti čovjeka. Najveća širenja virusa su bila u zatvorenim klimatiziranim, a neventiliranim prostorima. U isto vrijeme smo imali velike epidemijske valove omikrona u južnoj hemisferi gdje je bilo ljeto i u sjevernoj hemisferi gdje je bio siječanj. Kod njih ljeto, a kod nas srce zime. Što je zajedničko bilo - klima uređaji", kaže nam dr. Smoljanović, uz napomenu da zatvorene prostore treba redovito provjetravati.
