Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, gostovao je u emisiji Studio 4 na Hrvatskoj radioteleviziji gdje je govorio o vladinom trećem paketu za oporavak gospodarstva koji će se temeljiti na očuvanju radnih mjesta i pomoći ekonomiji zbog utjecaja koronavirusa na domaću ekonomiju.
Pravo na tu državnu pomoć imat će firme koje su izgubile više od pedeset posto prihoda tijekom koronakrize.
Što očekujete od današnje sjednice vlade?
"Očekujemo da nam konačno netko na vrijeme kaže što nam je raditi dalje. Naime, pred prvi vladin paket mjera bili smo pozvani na razgovor u vladu doslovno dan prije nego li je vlada uputila paket u proceduru. S druge strane, kad je išao drugi paket, premijer Plenković je obećao i da će uključiti socijalne partnere u prvi, bili su uključeni i u drugi paket. Nas nije niti pozvao, niti smo sudjelovali. O svemu smo doznali putem medija. Nadamo se da će se to promijeniti sada pred donošenje trećeg paketa."
Hoće li se mjere odnositi samo na turizam, ugostiteljstvo i prijevoz ili će se širiti i na ostale djelatnosti?
"Svakako bi ih trebalo proširiti. I mnogi drugi će imati problema. Primjerice, čuli smo se s kolegama iz Siscije koji imaju veliki problem u dobavi materijala. Nedostaje im tkanine koja ima dolazi iz Italije. Radili su tijekom čitavog vremena krize uz potporu države. No sada imaju problem. Bit će problem nizu drugih koji ne pripadaju ni turizmu, ugostiteljstvu ili prijevozu."
Gotovo je definitivno da vlada neće dijeliti nove potpore bez plana kao što je to bilo u prvom setu mjera.
"Vlada je dijelila novac poput letaka, pa tko uhvati je dobio. Svi su dobivali, bez obveze. Država nije obvezala nikoga na vraćanje, da se upiše na imovinu pa to vrati. Novac je dobivao tko ga je uhvatio... Bilo je nužno, a čini se da će tako biti u trećem paketu, da se napravi probir, izbor i ranije o tome tko dobiva novac potpore, a tko ne. Da se to učinilo ranije, sigurno bi ostalo još sredstava kojih bi se dalo bolje rasporediti. Mi smo sa sindikalne strane upozoravali, ali očito to nije imalo učinka.
Imamo predosjećaj da je vlada čula ono na što smo upozoravali te da se to neće ponoviti, odnosno da će se pripaziti da nema dividende dok se uživa državna potpora, da se mora zadržati radnike i nakon što se primi potpora..."
Razmišlja li se o skraćenju radnog tjedana kao i u Njemačkoj?
"Odgovor na to pitanje očekujemo već neko vrijeme. Europa je po tom pitanju kilava. Zemlje članice dobivaju novac, vrlo je povoljan, ali nije bespovratan. Trebaju se dati jamstva za to, odnosno poslodavci dobivaju taj novac... Tu se vlade trebaju obvezati da će ta sredstva vratiti natrag, ali uz vrlo povoljne uvjete.
Vidjeli smo slučajeva da se kratilo radno vrijeme i otpuštalo radnike. U varijanti s ovim programom tvrtke ne idu u otpuštanje radnika nego praktički spuštaju radno vrijeme ili skraćuju radni tjedan, a razliku do pune plaće plaćaju iz tog fonda. Međutim i tu se drži nekakvih mjerila, pa se za neke više plaće isplaćuje samo dio itd. Postoje razni modeli."
Država navodno nudi 20 posto sredstava za plaćanje do pune plaće ako se skrati radno vrijeme.
"Mi to još nismo vidjeli. Očito da imate bolje informacije nego mi. Pripremamo se na ozbiljne razgovore nakon što se održi današnja sjednica."
Ove mjere ne mora donijeti vlada, one se mogu realizirati preko Zavoda za zapošljavanje?
"One su se i dosad donosile putem HZZ-a, upravo vijeće HZZ-a je donosilo te mjere i onda je sam Zavod krenuo u primjenu. Naravno da u pozadini stoji vlada, ali način na koji se to radilo je upravo taj put. No moram napomenuti da smo mi i ranije na te mjere davali primjedbe, ali se one u pravilu nisu usvajale."
"Malim poduzetnicima je upravo najgore, uvijek ostanu prikraćeni. Veliki bi trebali imati nekakve pričuve, trebali bi se moći snaći, lakši im je put do novca... Ovi veliki su ranije vrlo često izvlačili novac od države kroz dobiti i dividendu, pri čemu su galamili da im je država skupa, a onda se prvi javili u redu za državnu pomoć. Čak ni ne očekuju da bi to trebali vratiti kad kriza prođe, nastavit će istim putem. Treba se fokusirati na to da ne dobiju bespovratna sredstva, da ne mogu imati dobit i dividendu na to..."
Kako će vlada davati potpore?
"Za očekivati je da će se ići na tri mjeseca potpora. Takav je bio plan i kod prvih mjera, onaj tko je dobio potporu države na tri mjeseca, treba je imati još barem tri mjeseca da zadrži radnike. Međutim, to se sve skupa izgubilo pri formiranju prvih mjera. Vlada je popustila pritisku poslodavaca i popustila je od toga. Onda je bilo govora o 3+3 mjeseca. Na kraju se da iščitati da će mjere imati iz mjeseca u mjesec. To znači da bi trebale biti vrlo prilagodljive, vrlo fleksibilne, a pritom treba napraviti da se one primjene na što širem broju onih kojima su potrebe. Vlada ne bi trebala podleći ucjenama i strašenju od strane poslodavaca da nakon prestanka mjera ti poslodavci odmah otpuste radnike i isporuče ih Zavodu za zapošljavanje. Treba raditi na pomirbi jednog i drugog."
Je li potrebno mijenjati zakon o radu?
"Apsolutno ne. Mi smo to iskustvo sa SDP-om, nažalost, koji to predlaže imali u dva navrata. Ispada da lijeva opcija liberalizira i zakon o radu i smanjuje radnička prava. Zakon o radu je i više nego dovoljno fleksibilan, čak i previše. Ako po tome treba prčkati i čačkati onda bi trebalo defleksibilizirati sustav jer se vidjelo dosad da su u ovakvim zakonima i propisima radnici bili izvrgnuti na milost i nemilost poslodavaca, pogotovo u drugim oblicima rada, što je rezultirali ogromnim iseljavanjem stanovništva. Govori se da je u zadnjih desetak godina Hrvatsku napustilo oko 300.000 ljudi baš zbog problema s radom. Ni desna opcija nije dobra po tom pitanju. Na kraju ispada da tko god dođe i odluči mijenjati taj zakon, da to planira raditi preko leđa radnika."
Na kraju se Sever dotaknuo toga kako je Hrvatska prošla epidemiološki, ali i govorio o neradnoj nedjelji.
"Hrvatska se dosta povoljno provukla kroz epidemiološku situaciju. Pitanje neradne nedjelje? Da, neradna nedjelja treba biti i to neovisno o stožeru. Sad opet čujemo prijetnje da će biti otpuštanja zbog toga. Mi se vrlo jasno zauzimamo zato, ova vlada je imala dovoljno vremena nedjelju pretvoriti u neradni dan jer se i sada pokazalo. Ovo je bio izuzetno dobar primjer, pokazalo se da ljudi imaju dovoljno vremena nabaviti sve što trebaju od ponedjeljka do subote, da nedjeljom ne trebaju raditi trgovine.
Činjenica je da Hrvatska ima raspoloživi dohodak na potrošnju na samom dnu Europske unije i da po tome nemamo nekakvih dodatnih sredstava raspoloživih za potrošnju, pa ćemo u tjednu kupovati što nam treba, a u nedjelju još dodatno trošiti. Nedjelja je bio najslabiji dan u trgovini i to se potvrđuje i dalje. Ovo što nas plaše iz trgovačkih lanca da će biti otpuštanja, činjenica je da su u trgovinama imali premali broj zaposlenih, zapošljavali su studente, umirovljenike baš zato što za njih nisu nalazili redovne radnike jer su plaće male, a uvjeti rada preteški", zaključio je Sever.
