Ovo je svojevrstan vodič za organizaciju prehrane u ustanovama za skrb o starijim osobama, koji je nastao temeljem preporuka Europske mreže za starenje (EAN).
Prehrana je važan dio kvalitete skrbi za starije osobe, a pravilna prehrana značajno utiče na kvalitetu života i zdravlje starijih osoba. Stoga je važno da učinimo prehranu važnim elementom kod skrbi za starije osobe, kao i da dijelimo primjere dobre prakse, znanje, preporuke i inovativna rješenja. Europska mreža za starenje (EAN) obratila se stručnjacima za prehranu u cijeloj Europi kako bi pokrenula EAN-ovu radnu skupinu za prehranu te izradila smjernice koje bi bile svakodnevni alat i pomoć na putu ka optimalnoj skrbi starijih osoba s pomoću pravilne prehrane.
“Uistinu je pohvalno da ustanove SeneCura grupe, koje su višestruko nagrađivane u području kvalitete i inovacija, hrvatskom verzijom ovog priručnika nastavljaju dobru praksu u promicanju zdrave prehrane u ustanovama za smještaj starijih osoba. Na taj način će doprinijeti povećanju kvalitete prehrane svojih korisnika i njihovog cjelokupnog zdravlja, te osigurati preduvjete za aktivno zdravo starenje i omogućiti da svaka njihova ustanova bude primjer uspješne prakse u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije osobe. Smjernice ovog Priručnika usklađene su i s “Priručnikom prehrambeno-gerontološke norme/jelovnici u domovima za starije osobe i gerontološkim centrima.”, naglasio je prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med. spec. epid., voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba.
Dostavljamo kraći pregled sadržaja iz priručnika.
Od pothranjenosti do pravilne prehrane
Starije osobe posebno su podložne pothranjenosti. Nedostaje im snage za jelo ili jednostavno nemaju apetit. Cilj radne skupine je pomoći u borbi protiv pothranjenosti i pripremiti za pravilnu prehranu optimalnu mješavinu prehrambenih, medicinskih, ekonomskih, kulturnih i organizacijskih aspekata kao podršku starijima, kako bi se dobro osjećali u ustanovama za skrb. Polazišna točka je odgovarajuća prehrana uz individualni pristup.
Društveni aspekti jela
Praksa zajedničkog jedenja podrazumijeva društveni aspekt kao jednu od glavnih značajki jedenja. Zato što radije jedemo u društvu. Obiteljski obrok smatra se najboljim primjerom zajedničkog jedenja. Međutim način života se tijekom našeg životnog vijeka mijenja, a starenjem postajemo usamljeni. Subjektivna usamljenost među starijim osobama je jedan od značajnih rizika za njihovu pothranjenost.
Kulturni aspekti nutritivne skrbi
Navike povezane s prehranom pod utjecajem su našeg kulturnog okruženja. Izbor hrane može se razlikovati među kulturama zbog geografije, kulturnih i religijskih normi te medicinskih filozofija. U području prehrane i dijetetike, kulturna kompetencija znači učenje o različitim kulturama i razvijanje fleksibilnosti u pristupu prehrani starijih osoba. Kulturna kompetencija smatra se jednim od najznačajnijih izazova u osiguravanju optimalne prehrane u ustanovama za skrb o starijim osobama. Jer treba uzeti u obzir kulturno porijeklo, navike i uvjerenja naših korisnika te ponekad im pristupiti na različiti kulturni, vjerski i individualni način u pogledu njihove prehrane.
Nutritivna skrb kao investicija
Prevencija pothranjenosti u ustanovama za skrb o starijim osobama može se smatrati ulaganjem. Neka istraživanja navode da je čak do 30 posto populacije pothranjeno u domovima za skrb o starijima. Optimalna prehrana smanjuje rizik od mnogih bolesti, kao što su pretilost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Postoji dokaz da intervencije za smanjenje pothranjenosti, kao što su dodaci prehrani, dovode do smanjenja bolničkih prijema i liječničkih posjeta. Jedna studija navodi da za svaki euro potrošen na savjetovane o prehrani, društvo dobije povrat između 14 € i 63 €. Druga studija izvještava o povratu ulaganja u pothranjene starije pacijente od 120 posto do 190 posto. Nizozemska studija pokazala je da na svaki uloženi euro u liječenje pothranjene osobe društvo u cjelini uštedi između 1,90 € i 4,20 €.
Izbjegavanje bacanja hrane
Godišnje se prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda trećina svjetske hrane namijenjene prehrani baca se u otpad. Sektor ugostiteljstva i prehrane odgovoran je za bacanje 920.000 tona hrane godišnje, od čega je još 75 posto i dalje iskoristivo za konzumaciju. Istraživanje je pokazalo da oko 40 posto kupljene hrane, uglavnom povrća, završava u kanti za otpad u bolnicama i domovima. Inovativan pristup i bolja iskoristivost namirnica su načini za postizanje značajnih ušteda.
Sprječavanje rasipanja hrane
Uštede se također mogu ostvariti ako štićenici mogu unaprijed naručiti obroke kakve žele. Istraživanja su pokazala da će onda ljudi naručiti upravo ono što žele jesti u smislu okusa i veličine porcije.
Medicinski aspekti i kliničke smjernice
Za starije osobe postizanje adekvatnog unosa energije i esencijalnih hranjivih tvari postaje izazov zbog promijenjene gastrointestinalne fiziologije, razine hormona, metabolizma, smanjenja tjelesne aktivnosti i niže bioraspoloživosti nekih hranjivih tvari. Uz to, manje je vjerojatno da će unijeti potrebne količine energije i esencijalnih hranjivih tvari zbog takozvane anoreksije starenja. Pothranjenost je povezana s povećanim rizikom od krhkosti, sarkopenije, padova, ovisnosti u aktivnostima svakodnevnog života, hospitalizacija i dužeg boravka u bolnicama, uz lošije cijeljenje rana i više komplikacija, povećanu smrtnost i lošu kvalitetu života. Alarmantno je da pothranjenosti raste na više od 60 posto kod starijih osoba koje žive u bolnicama za akutnu skrb i rehabilitaciju. Kako bi se identificirale starije osobe s pothranjenošću ili u opasnosti od pothranjenosti, preporučuju se rutinski pregledi provjerenim alatima. Utvrđenoj pothranjenosti treba slijediti intervencija. Unutar priručnika ćete pronaći preporuke, savjete i alate koji bi trebali poslužiti kao temelj za individualizirani plan prehrane svakog pojedinca.
Nutricionistička terapija u palijativnoj skrbi
Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanim sa životno ugrožavajućim bolestima, kroz prevenciju i olakšavanje patnje te liječenja boli i drugih problema. Odgovarajuća prehrana može doprinijeti održavanju optimalne kvalitete života u toj fazi do smrti, s ciljem olakšanju patnje, povećanja ugodnosti i dobrobiti za pacijenta.
Zaključno, upravljanje prehranom u ustanovama za starije osobe je velik izazov. Put od pothranjenosti do pravilne prehrane je dug i uključuje mnogo ljudi, a ovakve nam smjernice i priručnici mogu pomoći u razmjeni znanja i iskustava u skrbi za starije. „Pravilna prehrana u skrbi za starije osobe multidisciplinarni je zadatak koji može biti uspješan samo ako je aktivno uključen cijeli tim ljudi: od kuhara, dijetetičara, liječnika, medicinskog osoblja, terapeuta, do rodbine, obitelji pa i samih štićenika. SeneCura kontinuirano nastoji aktivno raditi na prehrani i unaprijediti naš pristup u organizaciji prehrane u SeneCura ustanovama. Našu predanost potvrđuje i izrada ovog priručnika.“, istaknula je Jasna Krijan, regionalna direktorica SeneCura domova za starije i nemoćne u Koruškoj, Austrija i operativna direktorica za SeneCura Hrvatsku.
