Seizmolog Krešimir Kuk gostovao je u Novom danu na N1 televiziji i komentirao seriju potresa koja je u proteklih nekoliko mjeseci pogodila područje Hrvatske.
Komentirajući seriju slabijih potresa koji su proteklih dana zabilježeni na području Zagreba, Kuk je rekao da se radi o normalnoj pojavi.
"Radi se o epicentralnom području koje je bilo aktivno prošle godine nakon jakog potresa i unazad tjedan dana zabilježili smo dva potresa koja su se osjetila na širem području grada. Ponovno bilježimo slabiju seizmičku aktivnost zagrebačkog područja, što nas ne treba iznenaditi, to govori da se tlo još nije potpuno smirilo. Prošlo je nešto više od godinu dana od serije i ovo su potresi koji slijede taj niz", rekao je Kuk.
Koliko će dugo trajati učestali potresi?
Na pitanje koliko će dugo trajati ti potresi Kuk je rekao da na širem području uvijek možemo očekivati slabije potrese jer se nalazimo na seizmički aktivnom, trusnom području. "Ne trebaju nas iznenaditi ni plašiti potresi ovih magnituda. Nikada serija potresa ne treba čuditi. Zasad imamo samo dva potresa koja su se makroseizmički osjetila i oni su bili slabiji, ne radi se o neuobičajenoj aktivnosti."
Što se tiče područja Banije, ono je permanentno aktivno i svakodnevno se bilježe potresi, rekao je Kuk, dodavši da je aktivnost ipak slabija nego prvih mjeseci nakon jakog potresa. "To je i očekivano, ne iznenađuje i sigurno će se nekoliko mjeseci na tom području primjećivati seizmička aktivnost, ali i ljudi koji tamo žive primjećuju da je potresa manje i da su slabiji", rekao je Kuk.
O potresima u Dalmaciji
Govorio je i o potresima u ostatku Hrvatske, odnosno na jugu zemlje.
"Najaktivnije u Dalmaciji je područje palagruškog arhipelaga. Na svu sreću, to područje je udaljenije od obale i naseljenih mjesta pa se svega nekoliko tih potresa osjetilo u mjestima gdje su ljudi. Osim toga, imali smo u proteklim mjesecima na širem području Dalmacije više potresa. Još je aktivno područje oko Vrlike, planine Svilaje, tamo smo zabilježili 4-5 potresa magnitude između 1 i 3. Imali smo nekoliko potresa u južnoj Hrvatskoj, na području oko Pelješca i Stona, također magnitude 1 i 3. Možemo primijetiti da je seizmička aktivnost cijelog Balkanskog poluotoka proteklih mjeseci pojačana", rekao je Kuk.
"U Dalmaciji najčešće imamo potrese ispod morske površine i to je područje i prije bilo seizmički aktivno. 1988. godine smo zabilježili preko 200 potresa. Radi se o jadranskoj mikroploči, koja je na tom dijelu posebno pogođena u smislu da su vjerojatno najviše potresa na tom području i do sada zabilježili i to područje je u smislu generiranja novih potresa u tom dijelu Jadrana, uz dio oko otoka Jabuke, vrlo aktivno. Što se tiče podmorja Jadrana, možemo reći da je to jedno od najaktivnijih područja u hrvatskom moru i to nas ne iznenađuje", rekao je Kuk.
Objasnio je i djeluju li potresi na hrvatskom području jedni na druge, odnosno može li jedan potres potaknuti drugi na drugom području.
"Oni su povezani u smislu da se radi o relativno maloj površini i generalno je pojačana seizmička aktivnost. Seizmičke sile napetosti, koje se prenose po cijeloj površini, na taj se način prenose. Uzroci potresa su isti, kako će se to manifestirati na različitim područjima, nije povezano, ali generalno možemo reći da u Hrvatskoj i široj regiji, kad utvrdimo seizmičku aktivnost, u tom smislu jesu povezani, jer nisu oni toliko daleko da bi ih se moglo promatrati odvojeno", rekao je Kuk.
Predviđanje potresa
Odgovorio je i na vječno pitanje - može li se predvidjeti vrijeme potresa.
"Pitanje predviđanja potresa je uvijek aktivno. Nemoguće je predvidjeti vrijeme nastanka potresa, koliko god se tehnologija razvija. U posljednje vrijeme ide se na to da se preciznim satelitskim mjerenjima, koja definiraju pomake Zemljine površine, pokušava procijeniti napetosti koje prethode nastanku potresa. To je neki smjer koji je u zadnje vrijeme možda najjači, ali u fizikalnom smislu svi parametri su donekle predvidljivi, osim samog trenutka nastanka potresa, za koji je pitanje hoće li se ikad moći procijeniti. Potres je pojava koja nastaje duže vrijeme i ta sekunda ili minuta u kojoj on počinje je u vremenskoj bazi potresa toliko mala da je pitanje hoće li se ikada moći preciznije ili točno predvidjeti", rekao je Kuk.
