U svijetu se u posljednje vrijeme pojačala seizmička aktivnost, a trese se i dalje u Hrvatskoj, od Banovine do Dalmacije.
Nakon katastrofalnih potresa u ožujku u Zagrebu i u prosincu u Sisačko-moslavačkoj županiji, građani su osjetljiviji na podrhtavanje tla. Što se to događa, Večernji list je pitao seizmologe Krešimira Kuka i Tomislava Fiketa.
Što kažu seizmolozi
– Generalno, trenutačno se prati pojačana aktivnost na nekoliko različitih područja u svijetu. Na Islandu je seizmička aktivnost izazvana vulkanskim procesima, što je izazvalo brojne potrese koji nisu prošli nezapaženo. U Novom Zelandu imamo također jaku seizmičku aktivnost koja nije iznenađenje. To je područje dio tzv. pacifičkog kruga vatre u kojem se događa najviše potresa i erupcija vulkana na svijetu, područje koje je najbolji dokaz žive Zemlje. Novi Zeland pripada tom pacifičkom vatrenom pojasu, i tamo su u izravnom kontaktu dvije tektonske ploče, pa su seizmički procesi i inače izraženiji.
Važno je istaknuti da za seizmičku aktivnost postoje razdoblja kad je jače izražena i kad je mirnija. Negdje se ponekad pojavi izrazita aktivnost, kao što je trenutačno slučaj na području Grčke, koja je također dio Zemlje u kojem su potresi česti i jaki – kaže seizmolog Kuk.
Grčka je, pojašnjava, na području kontakta nekoliko tektonskih ploča, gdje afrička pritišće euroazijsku ploču, kao i tzv. arapska koja je još jače potiskuje prema sjeverozapadu, što u Grčkoj uzrokuje potrese jače nego kod nas. S time je povezana i pojačana seizmička aktivnost koja se u posljednja dva-tri tjedna bilježi u Dalmaciji. Bilježimo potrese na cijelom području od Dalmacije prema jugoistoku sve do Grčke.
Ti su potresi, na sreću, slabiji i poneke osjeti određeni broj ljudi – ističe Kuk. Nema točan podatak koliko je ove godine zabilježeno potresa na području Hrvatske. – Promptno analiziramo magnitude iznad dva prema Richteru, što je neka vrijednost koju ljudi uglavnom osjete, dok one manje zabilježe samo naši instrumenti. Takvih je potresa samo na području Banovine, gdje nam je još uvijek aktivno epicentralno područje, bilo više od tisuću – dodaje za Večernji list.
Za analizu svih potresa trebat će, kaže, puno više vremena. – Na žalost, u ljudskim i tehničkim mogućnostima dosta smo potkapacitirani, tako da nam ovakve velike serije potresa zadaju velike muke. I inače, ne samo kod nas, potrebno je malo vremena da se seizmološki podaci i zabilježeni potresi obrade, tako da ne mogu reći koliko ima potresa. Ima ih puno, u svakom slučaju više od prosjeka, što je, dakako, uvjetovano aktivnošću epicentralnog područja Banovine.
Serija potresa na Banovini trajat će sigurno i idućih mjeseci pa i dulje, ali očekujemo da će njihova jačina slabjeti. To se djelomično već vidi. Posljednjih dana je seizmička aktivnost opet jača, što je u skladu s onim što sam rekao o nepravilnoj razdiobi potresa, i vremenski i po jačini – napominje i dodaje da se ne može ništa predvidjeti. – Tek nakon što prođe određeno vrijeme i kad se analizira sve što se dogodilo, mogu se izvesti neki pametniji zaključci. Unaprijed je to nemoguće – zaključuje Kuk.
Seizmolog Tomislav Fiket napominje da se na našem području registriraju serije potresa nakon zagrebačkog i petrinjskog.
– S druge strane, kad uzmete šire područje, ili cijelu Zemlju, ne događa se ništa spektakularno, iako je krajnje neugodno za sve pogođene – ističe. Poveznica među potresima je u tome da su dio istih zbivanja – djelovanja afričke ploče na euroazijsku ploču preko jadranske mikroploče.
Treba kvalitetno graditi
Dakle, povezani su općim djelovanjem ploča, ali nisu, kaže, izravno povezani u smislu da su jedni prouzročili druge ili slično. Na pitanje na kojim područjima postoji najveća opasnost od potresa i gdje se oni najčešće pojavljuju, odgovara da su najugroženija područja Dubrovnik s okolicom, gdje prijete potresi najvećih magnituda na području Hrvatske, Dalmacija (npr. makarski potres), riječko područje (vinodolski potres) i grad Zagreb. – Osim toga, vidimo da je trenutačno Pokuplje jako aktivno, a i Levanjska Varoš u Slavoniji je u povijesti bilježila jake potrese. Cijela je Hrvatska trusno područje i na to se moramo priviknuti. Rješenje je graditi tako da nas objekti ne mogu ozlijediti u potresu – zaključuje za Večernji list.
