Seizmolog Krešimir Kuk izjavio je u nedjelju kako je vrlo mala vjerojatnost da bi se na petrinjskom rasjedu mogao dogoditi još jedan jaki potres, a isto vrijedi i za zagrebačko područje.
Kuk je za RTL rekao da zagrebački i petrinjski rasjedi nisu direktno povezani u smislu da će pomak jednog direktno potaknuti pomak drugog. No, često se događa, kazao je, da blizina potresa nekog epicentralnog područja aktivira rasjede, odnosno mjesto koje je već spremno generirati potres.
Pojasnio je da se potresi kod nas stalno događaju te da nema načina da bi se pretkazalo da li jedan ili nekoliko potresa koji su se dogodili na istom epicentralnom području znači početak serije i da će uslijediti neki jači potres.
Ono što se zna je da nakon jakog potresa slijedi serija slabijih. Nekad je taj najjači potres prvi, a nekad se dogodi da imamo čak jedan i nekoliko jačih potresa prije i čitav niz slabijih nakon kojeg slijedi najjači.
Upitan kolika je vjerojatnost da uslijedi jaki potres snage šest po Richteru, odgovorio je da je tu potrebno raščlaniti epicentralno područje Pokuplja, gdje se već dogodio potres maksimalne vrijednosti koja je moguća na tom području.
"Za generirati potres tako velike jačine potrebno je vrijeme i golema energija. Mi imamo sad puno razloga vjerovati i velika je vjerojatnost da je ovo što se sad dogodilo potrošilo tu veliku većinu energije te da je vrlo mala vjerojatnost da bi se na tom području mogao dogoditi još jedan tako jaki potres. Isto vrijedi i za zagrebačko područje", zaključio je Kuk.
Potresna područja u Hrvatskoj su šire zagrebačko područje, šire riječko područje i cijelo južno priobalje. Najjači potresi očekuju se u južnom priobalju.
Najmanje šanse za potres su u istočnim dijelovima Slavonije, Baranje i na istarskom poluotoku. Naši krajevi su među seizmički aktivnijima u Europi.
