Splitski SDP je danas na Peristilu obilježio Praznik rada. Od govornika, na Peristilu su se našli Arsen Bauk, Marinko Biškić, Ranko Ostojić, Goran Kotur, Suzana Kačić-Bartulović, Goran Šarotić i Elenora Mandić.

– Bitno je zaštiti i promicati simbole radničkih prava. Vidjeli smo devedesetih, kada su se gazili simboli radničkih prava, što je ostalo od radničkih prava? Simbolika je bitna, a nakon toga i akcija.

Na državnoj razni SDP je donio niz politika; od povećanja plaća i mirovina, želimo zaštiti ljude koji žive od svog rada – kazao je Goran Kotur, predsjednik splitskog SDP-a.

Kritizirao je gradsku vlast jer ove godine nije bilo službenog obilježavanja Praznika rada.

– SDP je od početka ’90.-ih uvijek obilježavao Prvi maj u Splitu, a u prvoj polovici devedesetih to smo radili kada nitko drugi nije. Tako smo sačuvali jednu splitsku tradiciju, jednu ljevičarsku tradiciju. Nećemo dopustiti HDZ-u da zgazi Prvi maja niti da dalje gazi radnička prava.

Danas građanima dijelimo crvene karanfile kao simbol Prvog moja. S nama su danas splitske ljevičarke i splitski ljevičari, a i brojni građani koji samo žele proslaviti Prvi maja – rekao je Kotur.

Njegov stranački kolega Arsen Bauk pojasnio je zašto SDP obilježava današnji dan.

– Naglasak našeg obilježavanja Praznika rada je u činjenici da se u RH ne poštuju zakoni kojima su regulirana radnička prava, osobito što se tiče neplaćanja prekovremenog rada ili neplaćanja po povećanoj satnici, neplaćanja rada na blagdan ili nedjeljom po povećanoj satnici, onemogućavanja ili otežavanja sindikalnog organiziranja radnika, posebno onih koji nisu u javnom sektoru i radu na crno ili radu u kojem nisu ispoštivana sva prava koja radnici imaju po hrvatskim zakonima. To je prvi korak, a drugi je, naravno kada se ova prava budu poštovala, povećanje prava koja imaju radnici u odnosu na druga prava poslodavaca i sl.

Komentirao je smanjenja radničkih prava.

– I za vrijeme naše Vlade, za one zakone koji su propisani bilo je poteškoća u provođenju. Međutim, reagirali bi na svaki eksces i inspekcije bi onda radile svoj posao barem u onoj mjeri u kojoj bi ih, da tako kažem, natjeralo. Sada je situacija malo drugačija.

Što se tiče pravne države, nepoštivanje radničkih prava također je jedan od razloga zašto su mnogi ljudi radno sposobnih svoju sreću i svoju mogućnost boljeg života od svoga rada potražili u inozemstvu. Nije to specifikum samo Hrvatske, i mnoge zemlje istočne Europe su bile suočene sa sličnim problemom, ali mislim da smo u odnosu na te zemlje mi imali veću perspektivu koju nažalost nismo iskoristili i sada nas drugi prestižu.

Novinare je zanimalo kako komentira izmjene Zakona o radu i najavu odlaska u mirovinu od 67. godine života?

– Mirovinski sustav mora biti održiv, a pitanje je je li održiv kada imamo veliki broj umirovljenika koji nisu odradili puni radni staž i naravno, daleko su mlađi od ovih sadašnjih 65, a kamoli od najavljenih 67. To je nepravedno rješenje u ovom trenutku, posebno imajući u vidu činjenicu da se životni vijek u odnosu na razdoblje kada je ta odredba donesena u zakonu u onom blažem obliku, dakle s još kasnijim stupanjem na snagu, da se od onda radni životni vijek nešto smanjio pa su onda projicirana izdvajanja za mirovine manja. Međutim, činjenica je isto tako da ćemo biti perspektiva Hrvatske tridesetih godina ovog stoljeća u odnosu na demografska kretanja, u odnosu na potreban uvoz radne snage i ono čemu se svi nadamo, a to je povratak mladih ljudi koji su napustili zemlju – kazao je Bauk.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime