Danas se održala još jedna sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Vijećnici su raspravljali o vrućoj temi otpada u Lećevici.
NAJNOVIJE INFORMACIJE
18.44 - Izvješće direktora RCČO Vukorepe je na koncu Županijska skupština prihvatila sa 16 glasova ZA, osam protiv te dva suzdržana, što samo govori o zainteresiranosti vijećnika za temu. Ili možda iscrpljenosti, jer je 20. tematska sjednica započela u 9 ujutro, plus uobičajene presice prije 'glavnog događaja', a završila je u 17,30 sati sa 26 prisutnih od ukupno 47 vijećnika.
15:39 - SDP Splitsko-dalmatinske je tijekom sjednice uputio pripćenje za medije. Evo što navode, prenosimo vam u cijelosti i autentičnosti:
"Da smo mi normalna država, a nismo, danas bi na tematskoj sjednici o Lećevici razgovarali o tome koliko smo otpada skupili do sad, na koji način smo ga distribuirali, gdje, kome i na koji način. Pa i koliko smo time zaradili. Danas imamo reprizu sjednice iz 2019., a kad usporedimo podatke s tadašnje i današnje sjednice, podaci su isti, problemi isti, a potrošeno je 52 milijuna kuna plus kredit od 17 milijuna eura.
Dakle, 2023. godine raspravljamo kad ćemo početi s projektom koji je trebao biti gotov 2010., 2018. te 2022. godine.
A kad (i ako) Lećevica bude gotova moći će primiti otprilike 30 % te količine.
Trenutno jesu u fazi građenja i tri reciklažna dvorišta: Sinj, Brač i Zagvozd, ali za još toliko nisu u potpunosti riješena imovinsko pravna pitanja (Vis, Hvar, Split).
U međuvremenu je država potrošila dodatnih 50 milijuna eura na sanaciju i stvaranje kapaciteta na Karepovcu, Trogiru, Imotskom... I to sve da bi dobili mjesta za još cca 1,5-2 godine. Dakle, na to smo potrošili još jednu Lećevicu.
Tko će odgovarati za te troškove?
Osim toga, za sada je cijena odlaganja 70 eura po toni, svi pokazatelji kažu da će vrlo brzo cijena koštati 150 eura.
Tko će to platiti? Naravno, mi, građani, bilo poskupljenjem računa, bilo subvencionirano od strane ministarstva. A ne zaboravite, čiji novac ministarstvo troši ? Nas, građana.
Na kraju, a po važnosti na početku, SDP na čelu sa svojom gradonačelnicom Ivanom Marković, a temeljem podnesene tužbe od strane Grada Supetra , svojom Odukom od 18. travnja 2023. godine ukinuo je točku III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta te ista prestaje važiti. Time vrlo jasno utvrdio da je povrijeđeno i ograničeno temeljno pravo na zdrav život i okoliš i zdravlje građana.
Jednostavno rečeno, ukinuta je obveza JLS-e da primaju otpad sa onih odlagališta koja su zatvorena ukinutom Odlukom kada je preko noći zatvoreno 27 deponija te otpad preusmjeren u druge JLS-e.
Temeljem ove Odluke Ustavnog suda svaka JLS u RH ovlaštena je pokrenuti tužbu radi adekvatne naknade troškova od neustavne odluke Tomislava Ćorića tada ministra, a koji je za ovu odluku, ali i pogodovanja sa svojim kolegicom Rimac na projektu vjetroelektrane Krš-Pađane, aferama INA, Hep... sukladno istančanim radarima njegovog stranačkog šefa Plenkovića nagrađen mjestom sada viceguvernera Hrvatske narodne banke
Kako će spomenute troškove za naknadu šteta potraživati JLS-ovi biti dužna vratiti RH ili preciznije mi, građani, predlažemo da Ćorić sudjeluje u istima sa svojim osobnim sredstvima i plaćom od 40-50 000 kn.
Ipak u situaciji u kojoj jesmo, iako se debelo kasni sa rokovima, treba ustrajati u projektima, ali prilagoditi faznosti izgradnje, te u potpunosti odrediti tehnologiju kojom će se Centar opremiti kao i mogućnost dodatnih ulaganja. Nužno je planirati i povećanje reciklaži dvorišta (samo prikupljanje ili prikupljanje i obradu)", navode iz SDP Splitsko-dalmatinske županije.
14:48 - Nakon gostiju, krenula je rasprava. Prvi je govorio Ranko Ostojić ispred kluba zastupnika SDP-a.
'Jesu li oni iz iste zemlje, iste planete? Oni što se kod njih ukida, kod nas će se tek dogoditi... Kad se otvori Lećevica, tek tad nastaje pravi problem. Moramo predložiti rješenja koja nisu kratkoročna, napraviti deset koraka unaprijed.' - između ostalog je kazao Ostojić.
Kristina Vidan se složila da trebamo pametne zaključke. 'Niti jedan nije odgovorio konkretno na pitanje koliko vremena imamo za Karepovac, koliko zaista može trajati. Direktor Karoglan je sipao neke brojke, no nemamo infrastrukturu, ni sortirnicu, ni reciklažna dvorišta, tako da nemamo mogućnost za ozbiljnije odvajanje otpada. Moramo pisati projekte i raditi planove što napraviti s otpadom koji će ostajati, hoće li to biti energane ili nešto drugo...'
Pojedinačna rasprava je krenula također zanimljivo, SDP-ova vijećnica Ljiljana Caratan Lukšić je podsjetila, ako ne i informirala okupljene, činjenicom da je 18. travnja Ustavni sud RH proglasio odluku iz 2018. godine nadležnog ministarstva pod palicom Tomislava Ćorića, po kojoj se zatvaraju odlagališta otpada, nezakonitom. 'Što će se dogoditi, tko će platiti troškove!? Županija, ministarstvo?!'
'Danas smo imali zanimljive prezentacije, tko je želio, mogao je nešto naučiti. No, došli smo u vremensku stisku. Za dvije godine ćemo imati veliki problem. Karepovac neće moći primati otpad, a mi ćemo imati trideset kamiona (!?) koji se dnevno trebaju zaputiti negdje. Problem je to koji kreće od nas, vremena nemamo, a jedinice lokalne uprave moraju napraviti sve da smanje količinu otpada. A najveći, Grad Split, ništa nije napravio, ne samo zadnje dvije godine, nego pet, šest, deset... Od direktora Karoglana čuli smo smiješne informacije, tlapnje, on govori o biostabilizatoru koji može zadovoljiti jedan veći hotel.' - dio je pak izlaganja Jakova Prkića iz Pametnog.
14:06 - Makarska u deset godina potrošila 12 milijuna kuna samo na prijevoz otpada, a promijenili su sedam odlagališta diljem Hrvatske.
Nisu iz Županije pozvali nekoga iz Ljubljane recimo, koji bi možda odali 'tajnu' kako su postali 'Zero waste' prijestolnica Europe, nego predstavnike lokalnih samouprava.
Pa je tako Ivica Karoglan iz splitske Čistoće govorio o svojim planovima – kako su podijelili 18 tisuća kanti od planiranih 25 tisuća – odnosno kako kućanstva i restorani generiraju 5,7 milijuna litara, odnosno 1,800 tona bio otpada mjesečno, što svim komunalcima radi priličan problem...
Svoja iskustva je podijelio Leonard Ljubičić iz omiške Peovice, Alen Lučić, direktor poduzeća Zeleno i modro iz Kaštela, dok je sve malo iznenadila Mila Lukić, pomoćnica direktorice Makarski komunalac. Pored brojki, kako ljeti zbrinjavaju otpad kao da su Karlovac, naglasila je veliki trošak kojeg u Makarskoj imaju posljednjih deset godina...
'Ovo je deseta godina da ne odlažemo na Karepovcu, promijenili smo sedam odlagališta diljem Hrvatske, nekad smo morali voziti i po 500 km, odnosno u deset godina potrošili smo 12 milijuna kuna samo na prijevoz otpada, a možda smo ih mogli utrošiti u nešto pametnije. Što je najgore, u projekcijama nigdje nema Makarske, a količina našeg otpada nije neka, u postotku u županiji, koja je veliki grad i dosta doprinosi županiji...' - kazala je zastupnica komunalne tvrtke iz Makarske, grada koji od Donje Gore nema u prostornim planovima predviđenu lokaciju za zbrinjavanje otpada.
13:10 - Prezentacije 'gostujućih' direktora vijećnici su pažljivo slušali, a sve pozdravili aplauzom. Pogotovo je impresivno bilo izlaganje, odnosno iskustva Dejana Kosića, tehničkog direktora poduzeća Ponikve eko-otok s Krka. Napomenuo je kako na Krku ima pet milijuna noćenja u odnosu na splitskih 2,6 milijuna, što dovoljno govori o vršnim opterećenjima.
'Krenuli smo u lipnju 2006. godine u odvojenu prikupljanje otpada, napravili kompostanu, sortirnice, sagradili plohu za ostatak koji nije odvojen...' Sve se to kasnije moderniziralo, ugrađeni su solari, vozni park, no brojke su bile impresivne – 17,2 posto odvojenog otpada su imali još 2006. dok su prešli 45 posto još 2014. godine, samo je dio podataka. Cilj komunalne firme s Krka, koju su postigli, je da im na kraju otpad ne stoji 'na skladištu', kazao je Kosić.
Neke praktične probleme s kojima se suočio tijekom funkcioniranja Bikarca predočio je direktor Robert Podrug, šef šibenskog Centra za gospodarenje otpada koji je započeo s radom 5. rujna prošle godine. A Hrvoje Dokoza direktor tvrtke Eco Solutions iz Zagreba je također bio detaljan, naglasivši 'soft' mjere koje su u Europi pogotovo zanimljive, bitne kao bi se uopće smanjilo nastajanje otpada. 'Sve mjere, od edukacija nadalje, bit će vrijedne. Svaka tona koju ne pošaljete na centralno odlagalište, svaki dan koji kupite, bit će važne. Moja poruka je – kupujte vrijeme dok ne budete spremni.' - najvažnija je poruka gosta iz Zagreba. Potom je neka iskustva iz Europe i Švicarske, pogotovo o 'uplinjavanju otpada', pogona koje 'nemaju dimnjaka', govorio Ivica Jakić, predsjednik Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivih članaka, udruge u kojoj su 52 tvrtke.
12:11 - Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša - Lećevica zadovoljava najviše standarde zbrinjavanja otpada.
Mirko Budiša je pokušao odgovoriti na brojna pitanja, odnosno pokušao je biti što je moguće koncizniji iako je bilo jasno da bi mogao o problemu otpada govoriti danima...
Za početak je konstatirao da je teško donositi odluke kada postoji toliko nejasnoća. Naglasio je da će prema planu veliki dio odlagališta raditi do otvaranja centra u Lećevici, a neka će se zatvoriti nakon popunjavanja.
'Ne trebate se bojati da županija neće imati kapacitete za zbrinjavanje otpada. A da će se nešto ugroziti, vode, zrak, to su floskule. Lećevica se radi po najvećim sigurnosnim standardima. Odgovorno tvrdim, svi ćemo plaćati penale, a projekt Lećevica je kompleksan, izazovan projekt. I pristupa mu se stručno, profesionalno, nema šanse da, barem što se tiče nas iz Fonda, prođe nešto što ne zadovoljava najviše standarde zbrinjavanja otpada i zaštite okoliša.' - dio je izlaganja gosta iz Zagreba, koji je ponovio da 'nema bojazni da Lećevica nema dovoljno kapaciteta jer neće uostalom sav otpad stizati na Lećevicu'.
Također je naglasio da nema mjesta politikantstvu, jer će nas realnost i penali natjerati na akciju, a sustavi Waste to energy razvijaju se svugdje u svijetu.
'Mi nismo Beč. Sve tehnologije postoje, mi samo trebamo uzeti ono što nam odgovara.
Koncept Lećevice nije u nikakvoj koliziji sa sustavima koja koriste najrazvijenije zemlje Europe koje odvajaju preko 90 posto otpada – odvajanje u kombinaciji s waste to energy sustavima.'
11:40 - Vijećnik Matejas Jozipović iz Nezavisne liste mladih bio je vrlo konkretan u pitanjima za predstavnike Fonda. Priložio je video-zapis na kojem se vidi kako se otpad na odlagalištu u njegovoj Baškoj Vodi – spaljuje.
"Evo kako se rješava problem. Educiraju se ljudi da odvajaju otpad, ali kako je skupo zbrinjavati plastiku, onda komunalna firma kod mene u Baškoj vodi, nakon što moja mater odvoji otpad, oni sve to skupa stave u miješani komunalni otpad i onda spaljuju. Nema otpada, nema problema. Ja sam tri puta poslao prijavu inspekciji za zaštitu okoliša, s ovim video, nikad nisam dobio nikakav odgovor. Zato predlažem da odmah krenete s represijom. Jer na ovakav način demotivirate moju mater, djecu, mene,.. Strah me da će ovako biti i kada krene Lećevica, nemam vjere u Lećevicu", zaključio je Jozipović.
Više pročitajte na poveznici ispod:
10:47 - Mate Martinić (SDP) - Prije četiri godine imali smo tematsku sjednicu istog naziva i sadržaja, od tada do danas ništa se bitno nije dogodilo!
Župan Boban nije mogao izdržati Buljevu tiradu... Izašao je za govornicu dobri Blaženko i šeretski kazao:
'Očekujete da ću je sada kontra Bulja? Ne, nema šanse! Imam pitanje za predstavnike Fonda...' - složio je odličan lažnjak Boban, a pitanje je za goste iz Zagreba bilo oko postotka odvajanja otpada u ostalim gradovima i općinama. Što je pak izazvalo reakcije opozicije, odmah su reagirali govoreći županu kako su ti podaci u prezentaciji, u pisanim materijalima gostiju iz Fonda.
Nakon župana za govornicu je izašao vijećnik SDP-a Mate Martinić koji je podsjetio na relativno nedavnu prošlost.
'Prije četiri godine imali istu tematsku sjednicu, istog naziva i sadržaja, na prijedlog SDP-a. Tematska onda, tematska sada. Ni onda ni danas nismo imali odaziv nadležnog ministarstva. Danas je Fond prisutan, ne znam za tada. Tada smo donijeli, između ostalog, tri zaključka. Evo ih - SDŽ podržava potrebe lokalnih jedinica da se odluke o zatvaranju odlagalištu provedu kada to bude moguće; Župan će imenovati operativno tijelo radi kontinuirano praćenja stanja na odlagalištima; SDŽ će nastaviti ubrzano radi stavljanja u pogon centra u Lećevici...' - ukratko je naveo te zaključke Skupštine pod predsjedanjem Petroslava Sapunara, Kerumovog kadra koji je u međuvremenu ponešto 'stanjen'.
'Od tada do danas, ništa se bitno nije dogodilo. Danas mi ponovno raspravljamo o ovoj temi... Nemam zato danas velika nadanja.' - pomalo dišperano je zaključio otočanin Martinić.
10:36 - Prezentacije gostiju iz Zagreba nastavljene su prekrasnim slajdovima, papir doista trpi sve, kao i teoretiziranje. Sve je lijepo zvučalo prilikom izlaganja, no u stvarnosti bude dosta, kako je koju minutu kasnije kazao Miro Bulj, 'besmislica'. Nastavio je udarati po projektu Lećevica vijećnik MOST-a, posebno se ovaj put okomio na činjenicu da je desetak zaposlenih u RCČO iznajmilo prostore u Splitu te će 'vjerojatno sada naplaćivati putne troškove za put do Lećevice'...
A o prihvatljivim troškovima, predmetima sufinanciranja, potencijalnim prijaviteljima, iznosima sufinanciranja, vrijednostima javnih poziva, govorile su redom Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša pri Fondu za zaštitu okliša i energetsku učinkovitost; Maja Feketić, načelnica Sektora za fondove Europske unije (posebno se osvrnula na projekte sprječavanja nastanka biootpada otpada od hrane u bolnicama i domovima); Sanja Jelačić, voditeljica Samostalne službe – Posredničko tijelo, koja je između ostalog naglasila da smo treći u Europi po povlačenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
9:47 - Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša - 'Treba biti realan i provesti projekt Lećevice, jer za svaku lokaciju se može naći deset razlloga ZA i PROTIV'
Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, probio je led te je prvi izašao za govornicu. Krenuo je nastavnički, znači od početka, popraćen power-point prezentacijom – EU hijerarhija otpada kreće od sprječavanja, ponovnog korištenja, recikliranja, oporabe (ova, četvrta stavka je vrlo bitna, naglasio je Budiša), te odlaganje, što je baš zadnje rješenje...
U lipnju je donesen Plan gospodarenja otpadom 2023.-2028., s određenim ciljevima, prezentirao je zamjenik direktora Fonda, kao i neke projekte koje su sufinancirali. Govorio je o postotcima odvajanja otpadom, od europskih standarda preko cijele Hrvatske (sjeverozapadni dio značajno pozitivno odskače) do 15-ak odlagališta po Splitsko-dalmatinskoj županiji. Tako je došao do Centra u Lećevici. Dok su se fotke kako će RCČO Lećevica izgledati kad bude gotova kočoperile u pozadini, Mirko Budiša je istaknuo kako će uvijek biti prijepora oko takvih centara, da se bilo gdje odredi gradnja takvog objekta, odmah će moći kazati deset razloga ZA, ali i deset razloga PROTIV. 'Treba biti realan, provesti projekt za kojeg postoji sva dokumentacija, sve je pripremljeno...'
RANIJE OBJAVLJENO
Tematska sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, a tema je otpad, započela je uobičajeno: serijom presica političara i prije same sjednice, na kojima je rečeno otprilike ono što se kasnije čuje tijekom sjednice. Tako je Miro Bulj prozvao vladajuće zbog 'zločina' u Lećevici koja se gradi bez dozvola, ponovo je to nešto kasnije pred 35 prisutnih vijećnika, dok su političari iz Domovinskog pokreta najavili podnošenje nekih svojih prijedloga, ali ne o otpadu, nego o – LGBT populaciji?! Njih naime jako nervira kako se određene agende provlače kroz edukaciju djece u institucijama u kojima je Županija jedan od osnivača...
No dobro, 18 godina nakon što je projekt Lećevica, odnosno regionalni centar za gospodarenje otpadom začet, krenulo se sa sjednicom. Ne zadugo, Bulj je ponovio navode, predsjednik Skupštine Mate Šimundić ga je uputio na policiju ili DORH ako zna za kakav kriminal jer inače i sam čini kazneno djelo, a onda je Daša Dragnić prouzročila stanku.
Konstruktivnu naime, jer je predložila da se malo promijenio redoslijed dnevnog reda po kojem su predviđena izlaganja gostiju, direktora komunalnih firmi u lokalnim samoupravama. Pauza je bila doista vrlo kratka, utvrđen je dnevni red po kojem će ipak gosti prvi kazati neka svoja iskustva...
