U Bruxellesu traje izvanredni summit europskih čelnika o ključnom pitanju za Uniju, sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak europskog gospodarstva, vrijednima ukupno 1800 milijardi eura.
Prvi je to sastanak europskih lidera licem u lice nakon šest mjeseci krize izazvane pandemijom. Čelnici zemalja članica imaju bitno različita stajališta o predloženom paketu. Hrvatski premijer u Bruxelles je otišao s jasnim očekivanjima, dvostruko većim iznosom nego što je Hrvatska imala dosad. U Temi dana HRT-a gostovali su Zvonimir Savić, poseban savjetnik premijera za ekonomska pitanja i prof. Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ovakvi pregovori o proračunu Europske unije događaju se svakih sedam godina. Ovo je nakon pet mjeseci prvi sastanak čelnika, predsjednika Vlada EU, a dodatna je tema i pregovori o Fondu za oporavak Europske unije, rekao je Savić.
- Cijeli taj paket teži 1800 milijardi eura i samo po sebi to je već razlog da su pregovori uistinu teški, zahtjevni i dugotrajni. Hrvatska je predstavljena tako da se borimo za naše nacionalne ciljeve, što je god moguća veća sredstva, alokacije za hrvatske potrebe. Ono što je činjenica, ne očekujemo da će pregovori danas završiti, ali atmosfera je i želja da se pregovori završe ovaj vikend.
Stavovi se polako približavaju i činjenica je da se konsenzus mora postići i sve su države toga svjesne, daljnje odgađanje zaključenja pregovara samo stavlja dodatne probleme ovom financijskom paketu.
- Naravno da postoje određene razlike među državama, ali zato se i pokušava postići nekakav kompromis koji bi zadovoljio sve. Ono što je bitno napomenuti na razini Hrvatske, nama je bitno da se pregovori što prije završe i očekujemo iznimno visoka sredstva, koja su dvostruko veća nego što smo do sada dobivali, da sredstva za Hrvatsku u sljedećih sedam godina budu preko 20 milijardi eura na raspolaganju, rekao je Savić za HRT.
Prilično realno je da toliko i dobijemo, jer se radi o 10+10, smatra Mladen Vedriš.
- 10 je nešto što smo računali redovno u okviru financijske perspektive, a 10 je vezano uz fond za oporavak, ali! Taj ali znači da će 30% sredstava biti vezano uz klimatske promjene, zelenu ekonomiju, taksativno uz taj dio. A ukupan iznos sredstava koji će se odobravati bit će vezan uz uspješnost provođenja reformi koje su vezane uz europski semestar. Uz raspravu o visini, puno više će se voditi rasprava oko kriterija, jer je suština razvijenih zemalja da ta sredstava moraju pomaknuti konkurentnost tih gospodarstava, smanjiti razlike između članica i istodobno približiti ukupnu Europu prema glavnim konkurentima, to je Amerika i Kina.
Hrvatska gubi na konkurentnosti i atraktivnosti za investicije. Mi možemo dobiti sredstava ali ta sredstva moraju biti investirana na produktivan način jer se, ističe Vedriš, jedino tako stvaraju trajna radna mjesta.
- Prema tome 70% je da dobijemo sredstva, ali 30% je angažmana kod kuće da ih znamo iskoristiti na pravi način.
Na pitanje koliko dugo hrvatsko gospodarstvo može izdržati bez financijske injekcije iz Bruxellesa, Vedriš odgovara da smo odgoodili udar korona-krize s koracima Vlade, ali sve više se osjeća problem nelikvidnosti.
- Tvrtke ne mogu doći do kapitala, prema tome dio europskih sredstava mora sada biti usmjereno prema tvrtkama, to je kisik i krvotok koji će omogućiti da jedan dio radnih mjesta opstane. Za Hrvatsku je biti ili ne biti to što će napraviti kod kuće, a da na najbolji način iskoristi vanjska sredstva.
Svjesni smo da će nam trebati dodatna sredstva za likvidnost, a upravo dio ovih pregovora jesu zalaganja za dobivanje sredstava iz razno raznih izvora,neka očekujemo već na jesen, istaknuo je Savić za HRT.
- Nama je u interesu da pregovori što prije završe i da bi mi kao država mogli već na jesen koristi sredstva predviđena za tu svrhu. Mi smo već ove godine dosta sredstava iz Fondova usmjerili na održavanje likvidnosti poduzeća i očuvanje radnih mjesta. To su ogromni iznosi u pitanju i zatvaranje ovih financijskih paketa samo dobro donosi Hrvatskoj kako bismo se već sljedeće godine počeli oporavljati od korona-krize. Već su i prognoze Komisije za Hrvatsku relativno povoljne, očekivanja su otprilike oko 7,5% rasta BDP-a, dodaje Savić.
Nama se kriza produbljuje, taj proces se mora zaustaviti, a onda preokrenuti, ističe Vedriš.
- Benzin će doći iz Europske unije, moći ćemo tankirati, ali volan je u našim rukama, rekao je Vedriš.
Očekivanja su 12% pada. Ako iduće godine i rastemo 7%, ostaje nam 5 postotnih poena izgubljeno. Iduća godina neće biti dovoljna da dođemo na startnu poziciju. Ali se mora krenuti, mora se sada učiniti da što manje padnemo,a nakon toga da što brže izađemo, zaključuje Vedriš.
