Dr. sc. Marin Krapac, stručni suradnik Maslinara, ističe važnost razvitka tehnologije za uspješnu rezidbu te savjetuje usitnjavanje kao bolji izbor za zbrinjavanje ostataka od rezidbe.
U ovih se 50 brojeva časopisa Maslinar mnogo toga promijenilo u maslinarskoj proizvodnji, no možda je najmanje promjena učinjeno u rezidbi maslina. Još je Lucius Moderatus Columella pedeset godina prije Krista napisao:
"Ako obrađuješ tlo ispod masline tada je moliš da ti rodi, ako uz to još i gnojiš, tada je zaklinješ da ti rodi, ali ako je režeš tada je prisiljavaš da ti rodi."
Već su antički narodi, Grci i Rimljani, znali da je maslinu potrebno orezivati, no kada, kako i kojim oruđem se istražuje još i danas. Rezidba je, uz berbu, zahvat koji zahtjeva visoki udio kvalificirane radne snage. Zbog toga se u intenzivnoj maslinarskoj proizvodnji ovaj zahvat provodi svake druge, treće ili čak četvrte godine te se za brže i jednostavnije obavljanje ovog zahvata koriste pneumatski ili električni alati koji ubrzavaju, pojeftinjuju i pojednostavnjuju rezidbu. Problem rjeđe rezidbe, dvo-, tro- ili četverogodišnje, predstavljaju veće rane prilikom rezidbe koje je potrebno sanirati voćarskim voskom, a gusta krošnja neorezanih stabala omogućava, zbog više relativne vlažnosti zraka i slabije osunčanosti, bolje uvjete za razvoj štetnika i bolesti.
Ukoliko se berba neorezanih stabala provodi isključivo ručno, grabljama, ovaj zahvat može biti sporiji u odnosu na berbu stabala koja su orezivana svake godine. Koji je razlog da se vrlo malo zna o rezidbi, odnosno da neki maslinari još uvijek rade greške ili, što je još gore, uopće ne provode ovaj zahvat u svojim maslinicima? Činjenica je da je za kvalitetno obavljanje rezidbe potrebno znati teoretske osnove rasta i rodnosti maslina, no još je važnije ući u maslinik škarama i pilom i početi rezati. Rezidba se, osim na teoretskoj razini, uči i kroz praksu.
Razvoj tehnologije
Najviše novosti u rezidbi maslina donosi razvoj alata za rezidbu, odnosno veća dostupnost i bolja izvedba pneumatskih i električnih škara i pila. Sigurno će se tehnologija u ovom segmentu još više razvijati i na tržište donositi nova poluautomatska ili potpuno automatska rješenja koja će uvelike unaprijediti i pojeftiniti obavljanje rezidbe, no ipak sam mišljenja da će uza sav napredak računalnog vida i umjetne inteligencije ljudski faktor biti vrlo važan čimbenik u rezidbi maslina. Osim razvoja alata za rezidbu, provode se istraživanja i razvijaju tehnologije koje utvrđuju i ispituju učinkovitost rezidbe. Znanstvenici se u takvim istraživanjima koriste mogućnostima bespilotnih letjelica i računalne tehnologije koja detektira i analizira promjene krošnje i habitusa stabla prije i nakon provedene rezidbe. Ove će tehnologije ponajprije koristiti znanstvenicima kod stvaranja novih uzgojnih oblika te ispitivanja učinkovitosti rezidbe u različitim proizvodnim uvjetima ili na raznim sortama, ali će u budućnosti možda koristiti i proizvođačima koji će moći utvrditi kako je provođenje rezidbe utjecalo na urod plodova maslina. Nakon provedene rezidbe postavlja se pitanje što s ostacima od rezidbe, grančicama i granama.
Svakako najgori način koji se, nažalost, često koristi, jest spaljivanje jer se time gubi vrijedna organska tvar koja se može vratiti u maslinik i obogatiti tlo koje je vrlo često ionako siromašno humusom. Spaljivanje se može koristiti samo ukoliko je biljni materijal zaražen nekom bolešću ili je u drvu ili kori prisutan neki od razvojnih oblika štetnika. Na taj se način sprječava širenje patogena ili štetnika. Puno je bolji i ekološki prihvatljiviji način usitnjavanje ostatka od rezidbe te njihovo kompostiranje ili rasipanje po masliniku. Na ovaj način stablu masline se barem djelomično vraćaju hraniva i obogaćuje tlo humusom. Prilikom odlaganja usitnjenih ostataka rezidbe maslina u maslinik važno je voditi računa da ne dođe do tzv. "dušične depresije". Piljevina, odnosno usitnjene grane, imaju širok C:N odnos i teško se razgrađuju. Većinu dušika za svoj rast i razvoj koriste mikroorganizmi, tako da u tlu može doći do nedostatka ovog makroelementa, odnosno "dušične depresije". Zbog toga je korisno prije odlaganja usitnjenih ostataka nakon rezidbe u maslinik provesti njihovo kompostiranje ili nakon rasipanja po nasadu tretirati tlo dušikom kako bi se potaknula i ubrzala razgradnja.
Gospodarenje ostacima
Posljednjih se godina intenzivno istražuje iskorištavanje ostataka od rezidbe maslina za dobivanje biogoriva, celuloznih materijala (nano ili mikrovlakana) ili ekstrakciju kemijskih spojeva koji se koriste u farmaceutskoj ili kemijskoj industriji. Ostaci od rezidbe, odnosno grančice tanje od 3 mm, mogu se koristiti i u ishrani preživača, posebno ovaca ili koza. Gospodarenje ostacima od maslinarske proizvodnje, ostacima od rezidbe i prerade plodova maslina, svakako predstavlja izazov za znanstvenike, ali i cjelokupnu maslinarsku proizvodnju posebno u svjetlu smanjena negativnog utjecaja poljoprivrede na klimatske promjene i korištenje obnovljivih izvora energije.
Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku.
