Davno smo osvijestili da imamo jako velik problem - još 2003. kad nam je 63,4 posto odrasle populacije bilo s previše kilograma. Danas ih je manje - 57,4 posto odraslih. Mislim da to govori koliko radimo na problemu. Ono na čemu smo očito bolje radili su žene, one su značajno smanjile udio problema s debljinom dok su naši muškraci prvaci Europe - čak 67,6 posto muškaraca starijih od 18 godina ima previše kilograma, rekla je u Dnevniku HRT-a doktorica Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Posebna pozornost posvećuje se debljini kod djece. Oko 35 posto djece u dobi od 8 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu.
- To je jako veliki udio, sretna vijest je da smo zaustavili porast. Vidjet ćemo što će biti u sljedećem istraživanju 2021. s obzirom na lockdown. Mi od 2003. do 2015. linearno rastemo. Mi smo 2003. imali u toj životnoj dobi 20 posto djece s previše kilograma. 2015. kao i danas 35 posto. Naša djeca su od 1980. narasla oko 10,5 cm i zdebljala se oko 7,5 kg, podjednako dječaci i djevojčice. To baš nije u redu, to dovodi do problema debljine, kazala je Musić Milanović.
Debljina nije individualan izbor, naglasila je Sanja Musić Milanović.
- Stavljanje tolikog pritiska na pojedinca nije u redu. Da parafraziram Lancet koji kaže da je debljina normalan odgovor normalnih ljudi na nenormalno okruženje. Mi živimo u okruženju koje potiče previše unosa, a premalo potrošnje. Ako dam podatak da na ulasku u osnovnu školu 88 posto naše djece je dostatno tjelesno aktivno 60 i više minuta dnevno, na izlasku osam godina kasnije samo njih 17 posto. Onda mislim da ne možemo govoriti o individualnoj odgovornosti ili odgovornosti roditelja, nešto sustavno treba promijeniti, kazala je Musić Milanović.
U sljedećih 30 godina prema simulacijskom modelu, ukoliko ne zaustavimo ovaj problem kod djece i odraslih, možemo očekivati skraćenje životnog vijeka za 3,5 godine.
- Debljina će biti odgovorna za pola milijuna bolesti. Mi ovog trenutka trošimo 6,6 posto budžeta zdravstva u Hrvatskoj samo na debljinu, na posljedice debljine, ne na prevenciju, rekla je.
Prva svjetska istraživanja pokazuju, kazala je Musić Milanović, da je kod odraslih u zadnjih godinu dana pandemije došlo do porasta indeksa tjelesne mase za 1 kilogram po metru kvadratnom.
- Što je zaista jako puno. Otprilike u 10 godina raste između 0,4 i 0,5 posto kilograma po metru kvadratnom, a ovo je u godinu dana 1. Postoji termin sindemija, to je sinergija dviju pandemija, imamo pandemiju debljine i pandemiju COVIDA, evidentno postoji dvosmjerna povezanost. Ako imate debljinu, imate dvaput veći rizik da budete pozitivni na koronu, triput veći rizik da završite u jedinici intenzivnog liječenja, rekla je.
Što se tiče prijepora oko cijepljenja AstraZenecom zbog prijavljenih nuspojava, Musić Milanović je rekla da se u Hrvatskoj radi o malim brojkama na kojima je teško donijeti znanstveno utemeljenu činjenicu.
- U četvrtak ćemo saznati rezultate. Mi trebamo ukrupnjene brojke i EMA će to ocijeniti, rekla je Musić Milanović dodajući da razumije strah građana.
Naglasila je kako tromboembolija i plućna embolija nisu nužno vezane uz AstraZenecino cjepivo te da se događaju i inače. Musić Milanović je na kraju poručila da svako cjepivo štiti od najtežeg ishoda te da osobno ne bi birala s kojim će se cijepiti.
- Nitko od nas ne zna kako mu je pao grah i kako će završiti s koronom, zaključila je.
