Tek se dvjestotinjak slučajeva u ukupnom trošku Zavoda odnosi na zaražene koji su na bolovanju ostali duže od 42 dana.
Progresivno raste broj zaraženih koronavirusom i to je, čini se, tek početak, jer epidemiolozi otvoreno govore da najveći udar tek slijedi, piše Poslovni.
U takvim uvjetima, poslodavci počinju tražiti da im država kao jednu od mjera potpore u ublažavanju negativnih posljedica pandemije uvede i pokrivanje troška bolovanja za radnike koji su zaraženi.
Trenutno tu naknadu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje isplaćuje samo za osiguranike koji su privremeno nesposobni za rad zbog samoizolacije, no ne i za one koji su i zaraženi, čije bolovanje do 42 dana pokriva poslodavac.
O tom problemu prije nekoliko dana u intervjuu za Poslovni dnevnik govorio je i glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić, no sudeći prema prvim reakcijama, posebice iz resornih ministarstava, zasad za ovaj apel država nema “sluha”.
U HZZO-u upućuju na resorno Ministarstvo zdravstva, koje je nadležno za Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim je ovo pitanje i regulirano, a i iz Ministarstva gospodarstva, od kojega poduzetnici upravo i očekuju da zastupa njihove interese, prebacuju “lopticu” na istu adresu.
Logika i HZZO-a i Ministarstva zdravstva u ovom je slučaju omogućiti da se pokrivanjem troška bolovanja potencijalne kliconoše zadrži kod kuće i prevenira moguće širenje virusa.
Poduzetnici, pak, u svojim zahtjevima polaze od činjenice da su zbog slučajeva zaraze svojih zaposlenika izloženi smanjenju obima poslovanja, pa ih trošak bolovanja dodatno opterećuje.
Dosad je, prema podacima iz HZZO-a, trošak bolovanja koji on pokriva iznosio ukupno 38 milijuna kuna. Tim je iznosom pokriven 33.671 slučaj, uglavnom za samoizolaciju (33.420 slučaja), a tek se dvjestotinjak se odnosi na zaražene koji su na bolovanju ostali duže od 42 dana.
Prema jučerašnjim podacima, u samoizolaciji je u Hrvatskoj bilo 25.620 osoba, a od početka pandemije gotovo 200 tisuća, s time da iz HZZO-a napominju i kako nisu svi oni koji su bili u izolaciji koristili naknadu za bolovanje na njihov teret. Također napominju i da govore o slučajevima, a ne o osobama, budući da se može dogoditi i da je ista osoba u izolaciji bila više puta. Neovisno o tomu, ostaje u zraku činjenica da poslodavci nose de facto sav teret bolovanja zbog zaraze, koja u pravilu traje kraće od 42 dana. O kolikom se broju i iznosima tog troška radi, teško je procijeniti jer se ta bolovanja vode kao redovna bolovanja, ne i bolovanja radi zaraze koronavirusom, piše Poslovni.
No, svakodnevni službeni podaci o stanju zaraze u Hrvatskoj zabrinjavaju sve zbog sve većeg broja zaraženih, kao i osoba koje su na bolničkom liječenju i na respiratoru. Rastu iz dana u dan i troškovi HZZO-a, koji je, prema posljednjim podacima, od kraja veljače otkada je Hrvatsku počela zahvaćati pandemija koronavirusa, dosad “stajala” ukupno gotovo 370 milijuna kuna.
U to su, kako ističu u HZZO-u, uključeni i troškovi testiranja, te liječenja oboljelih. Ti troškovi, evidentno, nastavljaju rasti eksponencijalno, kako se povećava i širenje zaraze, no koliko bi korona-troškova mogao imati do kraja godine, u HZZO-u ne mogu još procijeniti s obzirom na to da u ovom trenutku nitko ne može procijeniti niti koliko će u nastavku godine uzeti maha i širenje virusa.
U ovom trenutku, pak, za HZZO je najveći udarac sve veći trošak i rastući dug za lijekove, za čije podmirenje, kako je jučer u emisiji Hrvatskog radija priznao i sam ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić, nedostaje novca.
On je, naime, odgovarajući na upit o dugu HZZO-a od 700 milijuna kuna, naveo kako je on rezultat upravo vala koronavirusa i davanja na testiranja, bolovanja i liječenja oboljelih pacijenata od koronavirusa, kao i smanjenog protoka novca, jer su, kako je objasnio, ljudi ostali bez posla.
Samu ročnost duga veledrogerijama i ljekarnama za lijekove HZZO je, po njegovim riječima, uspio smanjiti i dovesti u zakonske okvire od 60 dana, no korona je sve promijenila. Što sada?
Poslodavci očekuju da će njihov apel doći do onih koji se brinu o interesu gospodarstva i potpori da što veći broj njih opstane u ovim otežanim uvjetima.
Taj teret u ovom trenutku za mnoge predstavlja veći problem od parafiskalnih nameta, o čijem se ukidanju ili smanjivanju stalno govori.
A da problem bolovanja zbog koronavirusa i snošenja njegova troška nije problem koji pritišće samo ugostitelje, prijevoznike i male obrte možda najviše govore podaci o nekoliko tekstilnih industrijalaca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koji su deseci zaraženih u proteklih mjesec-dva, prisilili ugasiti pogone i zaključati vrata. Uz to, plaćali su i bolovanje.
Fokus na zdravstvo i na gospodarstvo, briga za standard naših građana prioritet je, poručio je jučer i premijer Andrej Plenković. No, trebat će očigledno još vremena da se inicijativa gospodarstvenika koju predlaže Hrvatska udruga poslodavaca i preuzimanje troška bolovanja i zaraženih koronavirusom uzme ozbiljno u razmatranje, piše Poslovni.
