KBC Zagreb duguje veledrogerijama gotovo 800 milijuna kuna, a slijedi ga KBC Split s 364 milijuna.
24 sata donosi listu 12 najvećih dužnika, a riječ je o dugu prema četiri veledrogerije okupljene u Koordinaciji pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, na dan 31. siječnja ove godine. Ne čudi što je KBC Zagreb na prvome mjestu jer je to najveća ustanova u Hrvatskoj, s više od 6000 zaposlenih, pa ima i najveće potrebe. Druga bolnica po količini pruženih usluga je KBC Sestre milosrdnice, ali je po dugovima ipak treća. Za sve bolnice zajedničko je da su prisiljene na nove minuse i nova zaduživanja, a sustavnog rješenja na razini države nema.
Treba svakako znati da dobar dio bolnica u Hrvatskoj ima mjesečne troškove za plaće djelatnika koji su veći od ukupnog limita dogovorenog s HZZO-om.
I što se onda događa?
Bolnice isplate plaće, a daljnje poslovanje nastave s novim minusom. I tako iz mjeseca u mjesec. Dugovi se pokrivaju novim dugovima. Jer drugog izbora nemaju. U takvoj situaciji je prošle godine, zbog prekovremenih sati, puna četiri mjeseca bila KBC Sestre milosrdnice. Pomoćnik ravnatelja za financije te bolnice, Ivan Markotić, kaže da, uz sve, već godinu i pol isplaćuju zaostatke za prekovremene po pravomoćnim presudama. Riječ je o tužbama koje su svojedobno podnosili liječnici diljem Hrvatske. Samo u prošloj godini Vinogradska je za te isplate dala 20 milijuna kuna, što se, s druge strane, odrazilo na neispunjavanje obaveza prema dobavljačima.
U ovoj bolnici su od početka epidemije troškovi znatno povećani, a bolnički limit je bio cijelo vrijeme isti. Povećao se nešto u siječnju ove godine, ali samo u segmentu isplate plaća, jer su kolektivnim ugovorom medicinskim djelatnicima porasle plaće. Ipak, svoja dugovanja drže ispod 365 dana, što nam je potvrdio i ravnatelj prof. dr. Mario Zovak. Nijedna bolnica, ističe prof. dr. Zovak, ne može dobro poslovati, s obzirom na dinamiku cijena i potrošnju te činjenice da osim novca od HZZO-a praktički nemaju drugih prihoda.
