Jedna od karakteristika težačke borbe za prestiž jest nastojanje da imaju svećenika iz svoje obitelji, ali je don Frane Mrduljaš (1665. - 1694.) umro vrlo mlad što nije bio rijedak slučaj
Stara splitska prezimena
SPLITSKA PREZIMENA (XIII.) Mojtići su vjerojatno uskoci, prvi put se spominju nedugo nakon pada Klisa
Obitelj je nastanjena u Velom Varošu, a od sredine 17. stoljeća prati ih nadimak Žmire da bi se u 19. stoljeću pojavili nadimci Grašo i Matacin
SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina
Krstulovići su jedan od najbrojnijih splitskih rodova i dijele se na više grana. Opare i Relije nastanjuju Manuš i Lučac, dok u Varošu imamo nadimke Ajduk i Kese, te kasnije Marinka, Spadin i Jelić, pri čemu će posljednji postati prezime, odvajajući se od Krstulovića
SPLITSKA PREZIMENA (XI.) Obitelj Kovačić nalazi se u Splitu najmanje 500 godina i danas u njemu žive predstavnici 16. do 18. generacije rođene u gradu
Posjeduju 70.894 metara kvadratnih, dok kao koloni obrađuju 275.585 metara kvadratnih imajući prosječan prihod po glavi od 3.899 metara kvadratnih, što ih obzirom na činjenicu da nisu isključivo težaci svrstava među imućne obitelji
SPLITSKA PREZIMENA (X.) Obitelj Duplančić je poljičkog podrijetla i stalno prisutna u Splitu od 1596. godine
Njihovo prezime čuva spomen na lokalitet Duplana (prema Arsenu Duplančiću) u blizini Sitna u Poljicima
SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica
Godine 1832. živi na Manušu četrdeset i jedan član obitelji Jakaša među kojima uz težake nalazimo krojača, konopare i bojadisare (piture)
SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka
Etimologija prezimena govori da je riječ o obitelji iz Splita
SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico
Rodonačelnici obitelji de Madijs i Cipci bili su braća po kojima će Cipcijevi, nakon izumiranja obitelji Drago, oblikovati svoje prezime
SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine
Obitelj Jelaska uživa prihod od 2.895 metara kvadratnih po glavi što ih svrstava među prosječne obitelji, dominantno težačke orijentacije
SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Splitu pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat
Mario Nepo Kuzmanić, stručnjak za splitsku genealogiju, u serijalu o prezimenima grada istražuje povijest obitelji poput Siriščevića, jedne od najstarijih pučkih obitelji, i Dadasa, podrijetlom iz Vranjica, prateći njihove društvene i gospodarske prilike kroz stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine
Obitelj Cindro dala značajan doprinos u osvajanju Klisa 1596. godine, držali su ga mjesec dana...
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
"Međusobno se razlikuju nadimcima Dujas i Španjol, pri čemu su prvi dominantno težaci, dok su drugi ponajviše ribari i pomorci"
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
U drugom serijalu pišemo o obitelji Kuzmanić za koje Nepo kaže da je to prezime rasprostranjeno od Lokve Rogoznice do Okruga, te do Visa
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
Ulažući bogatstvo stečeno trgovinom u kupovinu zemlje postaju vrlo brzo jedna od najbogatijih splitskih obitelji



