Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Štorije
    • ARHEO Dalmacija
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSOBENJACI
    • SPLITSKI GRADONAČELNICI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Štorije
    • ARHEO Dalmacija
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSOBENJACI
    • SPLITSKI GRADONAČELNICI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Rodio se na Pelješcu, a umro u Argentini. Oštro se suprotstavljao najutjecajnijim figurama hrvatske književnosti

Posebno mjesto u njegovu radu zauzima književna kritika
D.D. / Foto: Screenshot4. lipnja 2025. 11:21
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp Email

Na današnji dan 1908. godine rodio se Ivo Lendić, hrvatski pjesnik, publicist i kulturni djelatnik

Ivo Lendić, hrvatski pjesnik, publicist i kulturni djelatnik, rođen je 4. lipnja 1908. godine u Janjini na Pelješcu, a preminuo 1. travnja 1982. u Iguazu u Argentini. Njegov životni i profesionalni put svjedoči o neprekinutoj predanosti hrvatskoj književnosti, novinarstvu i kulturnom radu, i to u izazovnim okolnostima koje su ga odvele daleko od domovine.

Nakon što je završio studij filozofije i psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Lendić se afirmirao kao novinar i publicist. Djelovao je kao urednik katoličkoga časopisa Luč, te kulturne rubrike u listu Hrvatska straža, gdje je pokazivao iznimnu osjetljivost za književna i društvena pitanja tadašnjeg vremena.

Tijekom Drugog svjetskog rata bio je novinski dopisnik iz Rima, a po završetku rata, zbog političkih okolnosti, emigrirao je u Italiju, a potom 1947. godine u Argentinu. U dalekoj Južnoj Americi nastavio je neumorno raditi na očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta, uređujući mjesečnik Glas sv. Antuna. Oko tog lista okupio je brojne hrvatske intelektualce u egzilu, stvarajući snažnu vezu među domoljubima raspršenima diljem svijeta.

Oštro se suprotstavljao mišljenjima tada najutjecajnijih književnih figura

Lendićev pjesnički opus obilježen je intimnim kršćanskim nadahnućem, s izraženim motivima boli, osamljenosti i duhovne potrage. Njegove zbirke Lirika (1930) i Angelusi (1936) svjedoče o autorovoj unutarnjoj osjetljivosti i dubokoj refleksiji.

Posebno mjesto u njegovu radu zauzima književna kritika. Nije zazirao od polemičnosti – oštro se suprotstavljao mišljenjima tada najutjecajnijih književnih figura poput Miroslava Krleže. U svojim književnim studijama posvetio se analizama i valorizaciji rada istaknutih hrvatskih autora poput Vladimira Vidrića, Đure Sudete i Silvija Strahimira Kranjčevića.

Moja reakcija na članak je...
Ljubav
0
Haha
0
Nice
0
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJČITANIJE VIJESTI

NAJNOVIJE VIJESTI

Učitavanje…
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.