Kamo ide hrvatsko ribarstvo?! Kratko, a tako kompleksno pitanje! Pa su u traganju za odgovorom probleme i rješenja u istu mrežu ubacili ribari, Vlada, znanstvenici i poduzetnici.
Država je u Šibeniku demonstrirala svu moć kontrole ribolova: bespilotne letjelice, brza plovila, podmorske kamere, e-očevidnici ulova. Hrvatski Jadran pod nikad strožom kontrolom!
- To je sve ono što ribarska inspekcija radi da bi zaštitila naše riblje resurse i zaštitila naše ribare koji pravilno i zakonito posluju, ističe minisatar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
A oni koje se želi zaštititi odgovaraju:
- Ti alati su veselje za Vladu i vrlo vjerojatno dobar alat za inspektorat. Međutim, to ni u najmanjoj mjeri neće riješiti probleme u sektoru, a stanje u sektoru je neprihvatljivo loše, ističe predsjednik udruge Ribarska solidarnost Petar Baranović, piše HRT.
Krenimo redom. Od ribljeg fonda. Stanje u modrome prostranstvu, svjedoči posljednje izvješće UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu - alarmantno je!
- Naša je zona - Mediterana - najgora po stanju resursa trenutačno. Tu se uglavnom radi o maloj plavoj ribi, koja u našem ribarstvu sudjeluje s oko 90 posto ulova te koćarskom ribolovu, ističe Toni Trevižan iz WWF Adria.
No Hrvatska se pritom hvali - najodgovornijim odnosom u upravljanju ribljim fondom. Primjerice - lovostajem na malu plavu ribu - kada gotovo cijela flota miruje puna dva mjeseca, a riba se neometano mrijesti.
S Talijanima je pak dogovorena i ostvarena - zabrana ribolova u Jabučnoj kotlini. Pozdravljaju je i ribari. Škamp je, tvrde, spasila od potpunog nestanka!
No odgovornima u državi šalju - punu mrežu kritika! Jer ih, kažu, muči - ogromnim davanjima!
Razlika između Talijana i nas, što lovimo na pola milje jedni od drugih - za njih je 40 eura mjesečno, za nas je 250 eura mjesečno, ističe profesionalni ribar iz Novigrada Željko Majdenić.
Žale se i na nedostatak ribarskih luka. Odgovorni tvrde - taj je problem pred rješenjem.
- Imamo popis iskrcajnih mjesta - još rješavamo 10 posto problematičnih. Nakon donošenja odluke Vlade, to će biti iskrcajna mjesta na kojima će ribari moći nesmetano iskrcavati ribu. A privez ćemo riješiti najviše kroz EU fond za pomorstvo i ribarstvo. Već smo ugovorili 6 ribarskih luka u iznosu od 130 milijuna kuna. Ide natječaj na jesen još jedan, naglašava pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura.
Uskoro bi tako lakše mogli pronaći privezište za brod, negoli posadu. Zbog prestrogih uvjeta za zapošljavanje, ne pomaže ni uvoz radne snage!
- Ni uz ovu novu odobrenu kvotu od 540 mogućih radnika iz inozemstva, ne možemo riješiti taj problem jer 540 ljudi sa brevetima i matrikulama ni u Senegalu, ni u Maroku, ni u Bosni, ni bilo gdje drugo ne možemo naći, ističe predsjednik udruge Ribarska solidarnost Petar Baranović.
- Ne mogu svi ljudi ukrcani na ribarske brodove imati kvalifikacije potrebne za ukrcaj na brodove trgovačke flote. Pojednostavljeno, treba srezati norme i pojednostavniti proceduru primanja randika koji trebaju raditi poslove ribara na moru, dodaje.
I za taj je problem najavljeno - rješenje.
- Pomoćna posada, koja se mijenja često, ona će sad imati pojednostalvjeni način. Bit će to pravilnik Ministarstva pomorstva, gdje će kapetan broda biti odgovoran da educira tu osobu, koja će moći u jedan dan završiti sve što treba i jednostavno se ukrcati na brod, ističe pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura.
Dobili su ribari naramak obećanja za svijetlu budućnost! Jer djelatnost je to - tvrdi Vlada - od strateškog interesa za Hrvatsku! U kojoj od ribarskog kruha živi - 12 tisuća ljudi.
