Prva konferencija pod nazivom 'Adriatic Tourism Talks' održava se u Makarskoj, a da je riječ o značajnom događaju ne samo za Grad pod Biokovom svjedoči lista gostiju i govornika: uz dosta stranaca, u hotelu Aminess Khalani okupili su se i stručnjaci iz naše zemlje.
Ali ne samo oni, već i predstavnici lokalnih uprava i samouprava, hotelijeri i ugostitelji (bilo je u publici i dosta studenata tih branši što također raduje), sve kako bi pronašli rješenja za neka goruća pitanja. Alternativna, ako treba.
Jer ključna riječ u četvrtak i petak u Makarskoj bila je 'regenerativni turizam'.
Nova konferencija bavit će se praksama regenerativnog turizma kroz nekoliko panela i predavanja, potičući suradničko okruženje za razmjenu inovativnih ideja. l s fokusom na bavljenje nekonvencionalnim turističkim temama i izazovima.
Konferencija ima za cilj osnažiti destinacije domaćine da pokažu i podijele svoja iskustva i stručnost s kolegama iz turističke industrije jadranske regije, naglašeno je u uvodu, a mi smo razgovarali s nekoliko sudionika i dobili zanimljive odgovore na pitanja poput hoće li i kod nas doći do situacije kao u Španjolskoj gdje goste masovnim turizmom nezadovoljni domaćini gađaju jajima i vodenim pištoljima, kako će na sezonu utjecati Trumpove carine, jesu li nove zakonske regulative nekretnina usmjerene na jačanje hotelskog biznisa...
Poremećaji u turizmu?
Zanimljiva razmišljanja podijelio je s nama uvaženi gost i jedan od panelista, Andrew Agius Muscat, suosnivač i generalni sekretar Mediterranean Tourism Foundation. MTF je organizacija koja ujedinjuje sve zainteresirane u mediteranski turizam.
- Naravno, turizam u Mediteranu je važna gospodarska aktivnost, na samo za regiju, nego globalno: trećina svih gostiju dolazi u naše domove, na Mediteran.
Naš cilj je ujediniti destinacije diljem Mediterana kako bi razmijenili najbolja iskustva i načine poslovanja.
Naravno da postoji prostor i za konkurenciju jer smo doista konkurenti, ali postoji prostor i za suradnju, učenje najboljih običaja, ali i zajedničke marketinške aktivnosti, posebno ciljajući tržišta Kine i Amerike.
Postoji li mogućnost da se i u Hrvatskoj pojave prosvjednici nezadovoljni masovnim turizmom, kao što je to slučaj u Španjolskoj recimo?
- To je realnost s kojom smo svi suočeni. Turizam raste, ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu i nastavit će rasti. Dakle, što učiniti? Hoćemo li tretirati turizam kao neprijatelja? Ne smatram da bi to bio pravi pristup jer na kraju dana turizam ostaje izuzetno važna gospodarska aktivnost za sve naše zemlje ali, postoji veliki ALI, moramo upravljati turizmom bolje!
To je ono na što se moramo fokusirati, i dijeliti iskustva kako izvući najbolje tako da na koncu zajednica koja je domaćin gostima također ima beneficije.
Očekujete li poremećaje u turističkom rezultatu zbog Trumpovih carina?
- Živimo u zanimljivim vremenima, nisu u pitanju samo Trumpove carine. Okruženi smo značajnim i nesretnim sukobima, u Ukrajini i na Bliskom istoku, koji ostavljaju posljedice i na naša gospodarstva ina naše građane.
Ova godina će biti prilično turbulentna godina, ali i 24 sata u takvim okolnostima znače previše. Vidjet ćemo kako će se stanje razvijati idućih dana i mjeseci i kako će ih naši političari rješavati. - zaključio je naš sugovornik.
O domaćim problemima
S druge strane, o nekim domaćim problemima govorili su doc.dr.sc. Damir Krešić, ravnatelj instituta za turizam u Zagrebu te njegov kolega prof.dr.sc. Josip Mikulić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i znanstveni savjetnik pri Institutu za turizam u Zagrebu.
'Očekujem da ćemo na konferenciji pričati o održivosti i razgovarati o održivom razvoju turizma, o regenerativnom turizmu. Da sastanak bude i u funkciji podizanja razine javne svijesti o imperativu razvoja turizma na jedan održiv način.
Dosta vremena ćemo posvetiti i onome što je Makarska napravila u tom kontekstu jer je Makarska jedan od pionira kada je riječ o održivosti i o turističkom prihvatnom kapacitetu kao jednom od najvažnijih alata za destinacijski management. Teško je upravljati turizmom bez kvalitetnih analitičkih podloga.
Vodstvo Makarske, gradonačelnik i njegov tim, su to na vrijeme prepoznali i naručili su te studije i prije nego što je to postala njihova zakonska obveza jer su vidjeli da bez toga ne mogu kvalitetno upravljati turizmom. S obzirom da je turizam sigurno najvažniji segment gospodarstva, a vjerojatno i ukupnog društvenog života u Makarskoj.
Održivi razvoj je vrlo zdravorazumska stvar. Ne možete imati neograničen rast u uvjetima u kojima imate ograničene resurse. Ne možete imati neograničen rast broja dolazaka i noćenja kad imate ograničen plažni prostor i ograničene infrastrukturne kapacitete, dakle generalno razne vrste ograničenja. Mi smo se do sada ponašali, ne u Makarskoj nego općenito na jadranskoj Hrvatskoj, kao da nikakva ograničenja ne postoje jer naša strategija je često bila 'što više turista to bolje'. Danas vidimo da to više nije tako, danas vidimo da možda u špici sezone nama i ne treba više turista nego trebamo produljiti turizam u predsezonu i postsezonu, to su neki novi razvojni smjerovi hrvatskog turizma o čemu ćemo govoriti.' - kaže ravnatelj Krešić, dok profesor Mikulić pak smatra da treba usporiti ili zaustaviti rast privatnih smještajnih kapaciteta...
- Osnovni cilj ovakvog skupa bi zapravo trebao biti podići razinu javne svijesti o tome koliko je 'masovni turizam' kojeg smo kao model razvoja turizma imali od Domovinskog rata do danas, može postati jako problematičan kad se prekorače opteretni kapaciteti. U tom kontekstu svakako treba pohvaliti lokalne vlasti u Makarskoj koje su napravile izračun prihvatnog kapaciteta za Makarsku i prije nego li je to postala zakonska obveza.
U prošlosti je Makarska često bila etiketirana kao destinacija-slučaj, s mora kad se gleda prema brdu djelovalo je kao da je netko bacio Lego kockice, ali svi koji su uključeni na strani ponude moraju biti svjesni da s većom masovnošću srednje i dugoročno svi koji se bave iznajmljivanjem ili se bave ugostiteljstvom riskiraju probleme u vlastitom poslovanju.
Problemi s kojima se Makarska bori vrijede za cijelu primorsku Hrvatsku, a to je jedna od 244 europskih regija NUTS 2 razine, ima najveći udio privatnog smještaja u kapacitetima, Hrvatska ima najvišu sezonalnost turizma u Europi… Ako želimo produljiti sezonu onda je potrebno ulagati i u druge smještajne kapacitete pogotovo kvalitetne hotelske smještajne kapacitete jer takvi objekti poput ovog u kojem smo danas imaju potencijal privući goste i izvan sezone kupanja.
Kako vidite uvođenje poreza na kuće za odmor odnosno povećanje paušala po krevetu, je li to usmjereno na smanjenje broja kreveta u privatnom smještaju?
- Sigurno, ove mjere koje su poduzete podizanjem turističkog paušala je jedna od mjera kojim se želi destimulirati daljnja ekspanzija privatnog smještaja kojeg mjestimice imamo previše u nekim destinacijama, međutim moglo se tu ići i rigoroznije. Onda imamo porezne izmjene iz domene stanovanja, dakle porez na nekretnine.
Osim što imamo problem na nekim destinacijama s prevelikim brojem turista, s druge strane kako je kratkoročni najam – dakle privatni smještaj – direktno povezan s raspoloživim fondom stambenog prostora za dugotrajni najam, dižu se cijene. Priuštivost stanovanja je dakle veliki problem pogotovo za mlade čak i ako imaju dobre plaće…
U svakom slučaju ne možemo govoriti ni o kakvom održivom, regenerativnim turističkom razvoju ako ne stanemo malo na loptu, ako ne prikočimo jer ako se sve pusti da se razvija samo od sebe – dominirat će kratkoročni ciljevi, a što će biti za pet ili deset godina, malo tko razmišlja.
Sa smanjenjem ukupnog smještajnog kapaciteta na neki način povećavamo kvalitetu usluge, sadržaja?
-Smatram da neće dolaziti do smanjenja kapaciteta. Ono što možemo napraviti je smanjiti ili zaustaviti daljnji rast kapaciteta, njega je jako puno. U špici sezone su takve gužve da se treba boriti, dignuti u pet ujutro da se zauzme mjesto na plaži, to nema veze s kvalitetnim turizmom. I lokalno stanovništvo sigurno pati no pomalo se privikava na tu masovnost jer puno njih ima direktnu ili indirektnu korist od turizma pa nekako pregrmi ta dva mjeseca. No dugoročno je puno toga izvan ravnoteže, nema kvalitetnih radnih mjesta, potrebna je uglavnom sezonska radna snaga, kratka je sezona pa se gleda što je moguće više zaraditi… Ne može se to nikome zamjeriti, ali definitivno ne ide u smjeru nekog kvalitetnog turizma i razvoja kvalitetnih radnih mjesta.
Uz to imamo veliki društveni trošak kontinuiranog rasta cijena stanovanja što je jedan od ključnih problema. Pogotovo kad uzmemo u obzir da je između dva popisa deset posto našeg stanovništva odselilo, dio njih sigurno zbog skupoće života i nedostatka perspektive pogotovo u destinacijama koje imaju monokulturalno gospodarstvo, gdje se sve vrti oko turizma.
Je li možda očekujete da će i kod nas doći do prosvjeda protiv masovnog turizma kao u Barceloni?
- Ne vjerujem da će se to kod nas dogoditi. Mi već desetljećima, jako dugo, imamo tradiciju iseljavanja rekao bih da mnogi koji bi možda prosvjedovali – više nisu tu, nisu na tim destinacijama! A oni koji su ostali vrlo vjerojatno jako dobro žive od toga, zbog toga ne vjerujem da će kod nas doći do takvih situacija. U inozemstvu je to koncentrirano u onim turističkim 'melting potovima' kao Barcelona ili Baleari. Ali sigurno raste neko negodovanje i sigurno se mijenja svijest i razmišljanje o turizmu. Sigurno je blagoslov s jedne strane, ali s druge strane se sve više vidi da dolazi do nekih negativnih eksternalija. Određene zakonske promjene su napravljene, to je početak i za svaku pohvalu.
Interes za SDŽ
O popunjenosti kapaciteta i zanimanju tržišta za ovu sezonu, svjetskih gostiju za Hrvatsku, pogotovo Splitsko-dalmatinsku županiju, pitali smo Ivanu Vladović, direktoricu Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije.
- Sajmovi i prezentacije koje smo odradili od listopada prošle godine diljem svijeta, a još traju, govore da je interes za SDŽ ogroman, svi žele doći kod nas, svima smo jako atraktivni, a zaista imamo i što i pokazati.
Nadamo se da će nam situacija u svijetu ići na ruku jer je ipak najvažnije da imamo jednu sigurnu sezonu, da ne trčimo za brojevima i da pazimo da imamo kvalitetne goste, ali i kvalitetnu ponudu i da u naše 'izloge' stavimo ono autentično, ono dalmatinsko, da budemo svoji, a ne kopija, onda ništa nije upitno. Ni kvalitetni gosti ni jesu li naše cijene za nekoga previsoke.
Dio ove regenerativne turističke prakse je i limitiranje maksimalnih brojki, dokidanje masovnog turizma?
- Kako vidim našu županiju, možemo mi 'podnijeti' još jedan određeni nivo rasta. Ali taj rast ne smijemo fokusirati na sezonu nego na cijelu godinu! I fokusirati izvan dosad poznatih centara. Klima, povijest, kulturna baština, gastronomija, naš način života, daju mogućnost cjelogodišnjeg turizma. Ako se vratimo negdje u prošlost prije 180 godina na Hvaru je turizam počeo sa zimskim turizmom. Mi se moramo vratiti na početke postavke, tad imamo prostora za rast. Ali prije svega mi moramo biti regija u kojoj se lijepo živi. Regija u kojoj turizam omogućuje bolji, kvalitetniji život svih stanovnika, ne samo onih koji se bave turizmom.
Fino je sve objasnila direktorica TZ, a onda i naglasila da turizam nije opasnost…
Postoji jedan trend u svijetu gdje je važno biti protiv svega. Turizam nam je dao ovaj način života koji danas živimo, turizam nije opasnost, ali turizmom treba upravljati. Definitivno, ako u nekoj zgradi ima pet apartmana koji nisu prijavljeni, gdje je upitno tko njima boravi, ako se spoji pet stanova i iznajmljuju kao hosteli i iznajmljuju osobama od kojih se ne uzme niti osobna, onda je to definitivna opasnost. Ipak imamo sreće da su to u SDŽ zaista iznimni slučajevi. Splitsko-dalmatinska županija je regija dobrih domaćina, dobrih ljudi koji prije svega vode računa o privatnom vlasništvu. Moramo paziti samo da nam te probleme ne donesu neki drugi…
Zamjenica gradonačelnika Makarske Antonia Radić Brkan održala je uvodnu riječ pri otvaranju ovog prvog Adriatic Tourism Talksa… Pogotovo je dogradonačelnicu veselila puna konferencijska dvorana hotela Aminess Khalani (nota bene, atrij hotela je tako arhitektonski dizajniran da se stvori dojam boravka na otvorenom s stvarnim vanjskim svjetlom, iako se sigurno tu moglo 'uvalit' još par desetaka soba i apartmana na više etaža) jer to znači da ljude zanima, jako zanima ova tema.
'Drago mi je da smo domaćini prvog Adriatic Tourism Talks forum koji okuplja javnu upravu i direktore turističkih zajednica, hotelijere, ugostitelje, dakle sve dionike u turizmu kako bi zajedno promišljali o regenerativnim metodama.
Ideja je da je ova regeneracija prostora definitivno potrebna. Održivi turizam je skup i dugotrajan, međutim mi se nalazimo u fazi kada trebamo regenerirat prostor a osobito Makarsku i zato mi je drago da smo mi domaćini. Volim to usporediti s osobom koji se upravo operirao od raka, upravo su mu izvadili sve što je loše i sada slijedi oporavak, dug, bolan, ali ako su discipliniran i promijeniš životne navike, prehranu, dolaze bolji dani…
Tako i Makarska i sve naše destinacije koje su preopterećene sezonalnošću, masovnim turizmom i svim negativnostima što dolazi s tim, da krenemo skupa promišljati o tome. Imamo goste s Malte, Crne Gore, Italije, što je važno jer se svi nosimo s istim problemima.
Mi ne nudimo gotov model, to je posebno važno. Nema formule, nije za svakoga isto, ali ćemo služiti kao primjer da je moguće krenuti drugim putem.
Ovaj pristup postupno vraća ravnotežu i mijenja paradigmu turizma. Više nije samo proizvod za posjetitelje, bit turizma je da čini dobro i lokalnom čovjeku. 'Ajmo se vratiti na te tvorničke postavke, okrenuti se prema zajednici i onda, ako je domaći čovjek zadovoljan onda će i turizam ići u pravom smjeru. Izazovi su svakako veliki, ali dovoljno se stručnjaka na konferenciji. Iznosit će svoja iskustva, promišljanja i nadam se da ćemo donijeti dobre zaključke.' – kazala nam je pri otvaranju zamjenica gradonačelnika Makarske Antonia Radić Brkan.
