Vrijeme je u kojem baš svaki poštar ima mnogo posla, ali u moru poklona i čestitki u pripremi našla se i jedna neobična pošiljka. Maleni brat i sestra naglas će pročitati svoje iskreno pismo („Dragi Djede Mraze – zarez!“) i skromno obznaniti da za Božić žele – jelku. U moru megalomanskih zahtjeva i nerealnih želja, ovaj će sićušni vapaj za simbolom Božića glasno odjeknuti u srcima djece, ali i njihovih roditelja u publici. „Snjegović poštar“ predstava je savršeno osmišljena da vas zagrije i razgali u hladnim zimskim danima, a njezin kreativni tim čine Ljudmila Fedorova (tekst i režija), Maja Katić (songovi), Natalia Štirc (scenografija, lutke i kostimi) i Tomislav Pehar (glazba), uz glumački trio u kojem se izmjenjuju Milana Buzolić / Alin Antunović (Snjegović poštar), Andrea Majica / Milena Blažanović (Djevojčica, Zeko, Vrana) i Ivan Medić / Stipe Gugić (Dječak, Lisica, Medo, Djed Mraz).
Prelijepa pjesma o snijegu i maštovita scenografija koja kombinira krupne snježne elemente i sitne bijele pahuljice uvode nas u čarobnu noć – Badnjak. Protagonisti su priče maleni Brat i Sestra (lutke), koji u toj magičnoj noći žele samo jedno – okićenu jelku. Puni nade i povjerenja u svijet u kojem se čarolije i dobra djela lako ostvaruju, djeca pišu pismo Djedu Božićnjaku i žive u uvjerenju da će mu ga dostaviti – snjegović. Ako ste gledali animirani film „Snježno kraljevstvo“, trenutak stvaranja Snjegovića poštara mogao bi vas podsjetiti na simpatičnog snjegovića Olafa. I on je plod mašte, kao i ovaj Snjegović kojega djeca s mnogo ljubavi (u sjajnoj režijskoj zamisli) oblikuju svojim ručicama, ukrašavajući goleme kugle mrkvastim nosom, kapom i raskuštranom kosom. Publika će sigurno biti raznježena pažnjom kojom Brat i Sestra pokušavaju opremiti svoga Snjegovića „Da se ne prehladi“. Kad dobije pismo u ruke, Snjegović uz dramatično oblikovanje svjetla postaje protagonist i junak – poštar s jasnom misijom – mora odnijeti dječje pismo Djedu Mrazu.
Međutim, na njegovu se putu, osim orkanskog vjetra, nalaze i žive prepreke – lukava Lisica i sebična Vrana. Čim načuju da se u pismu nalazi najveća od svih želja, odluče ga ukrasti i okoristiti se njime. Kako je Vrana postala Tuka, kakvu ulogu u raspletu ima vjetar te kako se priroda bori protiv zloće i sebičnosti – najbolje da sami pogledate. Ovoj priči ne nedostaje ni dramatike ni humora. Djeca osobito oduševljeno reagiraju na lik pomoćnika Mede, koji u svojoj šarmantnoj smotanosti dva puta pogrešno posloži Snjegovićeve dijelove, ali ne zaboravlja ni njegovu frizuru – ipak se neobični poštar sprema na prevažan zadatak – i ne kani odustati dok ne ispuni dječju želju; svoju misiju i životni cilj.
Mjesto u kojem živi Djed Mraz scenografkinja je Natalia Štirc oblikovala kao najljepšu ledenu bajku, sjajno kombinirajući bijele i plave elemente prirode (snježne padine i stabla) s elementima neživog svijeta. Cijela predstava obiluje sjajnim rješenjima – snježne grane u sekundi postaju rogovi sobova, snježni brijeg jednim se pokretom pretvara u saonice, a iz pahuljastog tla izranjaju kućice. Jedna snježna pahuljica vrti se dok je glumci otpuhuju, životinje se karakteriziraju glasovima, njihove općepoznate mane (koje datiraju još od vremena antičke basne) dolaze do izražaja u rješenjima sukoba. Sve je to popraćeno izvrsnom glazbom koja dočarava atmosferu te prigodnim početnim i završnim songom.
Iako na prvi pogled „Snjegović poštar“ izgleda jednostavno, atmosfera snježne bajke postignuta je savršenom glumačkom sinergijom i igrom te dubinskim razumijevanjem problematike bajke. Ona u svojoj morfologiji ima sve potrebno – junake (Brat i Sestra i/ili Snjegović), antijunake (Lisica i Vrana) te pomoćnike (Snjegović, Medo, Djed Mraz). Sukob proizlazi iz pohlepe životinja koje žele ostvariti svoje želje nauštrb tuđih, zbog čega je predstava istovremeno i kritika sebičnosti i oda nesebičnosti. Naposljetku, ta skromna želja za okićenom jelkom jasan je pokazatelj da trebamo pokušati živjeti u vremenu u kojem će nam malo značiti mnogo, u kojem će čarolija Božića ležati u osjećajima divljenja i zahvalnosti, a ne u želji da se nešto kupuje ili grabi. Ljudmila Fedorova sjajno je posložila elemente ruskih narodnih bajki u odgojnu priču koja je primjerena i za najmlađe mališane. Sigurno će se dugo pamtiti hrabrost, nesebičnost i odlučnost Snjegovića poštara, kao i zahvalnost i skromnost Brata i Sestre. Divne su to osobine koje je ova predstava Gradskog kazališta lutaka stavila na pijedestal u vremenu koje ih treba i zaslužuje.
