U središnjem Dnevniku objavili smo najzanimljiviji dio našeg ekskluzivnog istraživanja - kakvi bi bili rezultati drugog kruga predsjedničkih izbora. Anketu je za HRT provela agencija Promocija plus od 14. do 18. studenog prema načelu cijela Hrvatska jedna izborna jedinica.
Riječ je o najvećem uzorku, od čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95 posto.
Podsjetimo, u srijedu je objavljen prvi dio istraživanja HRejting, prema kojem su ispitanici odabrali aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović te Zorana Milanovića kao najpoželjnije kandidate.
Da je prije četiri dana održan drugi krug izbora, Kolinda Grabar-Kitarović osvojila bi drugi predsjednički mandat s 3,1% posto glasova više od Zorana Milanovića. HDZ-ova kandidatkinja osvojila bi 49,2%, a SDP-ov kandidat - 46,1%.
No Zoranu Milanoviću, HRejting bi mogao pobuditi optimizam jer pokazuje da mu je u odnosu na prošli mjesec potpora porasla za gotovo 2% (1,98%), a Kolindi Grabar-Kitarović za 0,25%. S obzirom na trenutačnu razliku između dvoje anketnih favorita, neodlučni bi birači i dalje mogli biti presudni. Ali ne još dugo, s obzirom na trend smanjivanja njihova broja iz mjeseca u mjesec.
Tako je njihov broj u odnosu na listopad opet pao, i to za više od 2% (-2,23%), pa je neodlučnih tek malo više od 4 i pol posto (4,67%).
Pobjedi Kolinde Grabar-Kitarović poprilično bi pridonijeli birači Miroslava Škore. U drugom bi krugu dobila glas 2/3 njih (63,2%). Približno jednako toliko (65,8%), ali Kolakušićevih glasova, otišlo bi Zoranu Milanoviću. Naša anketa pokazuje da bi aktualnoj predsjednici sraz sa Zoranom Milanovićem ipak bio nešto komotniji nego onaj s Miroslavom Škorom. I tu, istina, izlazi kao pobjednica, ali s trenutačnom razlikom od svega 2,6%.
Otegotna okolnost Kolindi Grabar Kitarović u srazu s Miroslavom Škorom je i pad biračke potpore u odnosu na listopad za više od 2,5%(-2,68%), dok je on sitno, ali ipak rastao (+0,13%), pa tako u konačnici dolazimo do 46,7% - Kolinda Grabar Kitarović, 44,1% - Miroslav Škoro.
Polovica (51,0%) Milanovićevih i 2/3 (60,8%) Kolakušićevih birača iz 1. kruga, u drugom bi izabrali Škoru.
Koji bi se kad bi u tom krugu za protivnika imao Zorana Milanovića, mogao proglasiti predsjednikom.
Pobijedio bi s razlikom od 4% (3,8%). Škoro bi dobio gotovo polovicu (49,8%), a Zoran Milanović točno 46% glasova.
Na pobjedi u ovom srazu, Škoro bi ponajprije mogao zahvaliti HDZ-ovim, odnosno biračima Kolinde Grabar-Kitarović. Zaokružilo bi ga gotovo 80% (79,4%) njih. Dvije trećine (60,6%) Kolakušićevih, pak, i u ovoj se kombinaciji odlučuju za SDP-ova kandidata.
A kakav je rezultat drugog kruga predsjedničkih izbora ako bi se u njemu sučelili Miroslav Škoro i Mislav Kolakušić?
Ova trenutačno nerealna kombinacija, bila bi idealna za Miroslava Škoru. Kad bi se i dogodilo da ankete tako drastično pogriješe, jedno je sigurno: u duelu Kolakušić - Škoro, neizvjesnosti nema.
S gotovo 17,5% više od protivnika i sveukupno 55% (55,1%) osvojenih glasova, Škoro bi proglasio pobjedu.
Kolakušića bi, pak, zaokružilo manje od 38% (37,7%) birača. Oni neodlučni kojih je trenutačno oko 7% (7,2%), ovdje ne bi imali nikakav utjecaj na rezultat.
A svaki od tih potencijalnih predsjedničkih kandidata od ponoći može krenuti u prikupljanje 10 tisuća potpisa koliko im je potrebno za kandidaturu.
Za to imaju 12 dana i to samo na obrascima Državnog izbornog povjerenstva.
