Broj zaraženih bolesnika svugdje se povećava i to isto možemo očekivati u Hrvatskoj. Pripremamo se na veći broj bolesnika, rekao je ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović, gostujući u Dnevniku HTV-a.
Svoj obol liječenju od COVID-a itekako su dali i djelatnici splitskog Kliničkog bolničkog centra. Unatoč opterećenosti zbog pandemije, planova vezanih za podizanje kvalitete skrbi za sve pacijente ne manjka.
- U KBC-u Split danas je 166 bolesnika, 33 je na respiratoru, koji su COVID pozitivni i dvoje koji su postali COVID negativni. To je ukupno 35 osoba, što je nešto manje nego je bilo ranije. Nama i svako smanjenje bolesnika puno znači jer lakše radimo i manje je opterećenje. To je još uvijek veliki broj i veliki broj liječnika angažiran u liječenju bolesnika. Od ovih koji su na respiratoru, 85 posto je necijepljenih i 15 posto cijepljenih - rekao je Meštrović.
Odaziv na cijepljenje
Istaknuo je kako poznaje svoje sugrađane, ali očito postoji nešto u mentalitetu što bi trebali sociolozi bolje objasniti.
- U KBC-u Split vidimo koje su posljedice toga. Nama je u ovome trenutku angažirano 260 samo medicinskih sestara. Pola njih liječi bolesnike na respiratoru. Veliki broj djelatnika mora liječiti bolesnike s bolešću Covid-19 pa zbog toga moramo ograničavati sve ostale djelatnosti. To su posljedice necijepljenja - rekao je.
"Pripremamo se na veći broj bolesnika"
Meštrović je rekao kako se za omikron jedino zna da je nepoznanica u svijetu.
- Vidimo što se drugdje događa. Broj zaraženih bolesnika svugdje se povećava i to isto možemo očekivati u Hrvatskoj. Dosad znamo da je klinička slika nešto blaža. Ako bude veći broj zaraženih, a trebao bi biti, premda će postotak tih koji će završiti u bolnici biti manji, ukupno možemo očekivati povećano opterećenje bolničkog sustava. Pripremamo se na veći broj bolesnika - rekao je.
Situacija na drugim odjelima i projekti
Rekao je kako je situacija s koronavirusom usporila, ali ništa nije zaustavila oko projekata.
- Mi imamo jedan sjajan tim koji uporno radi. Zbrinuli smo sve naše bolesnike, radili smo za sve ostale bolesnike kojima je to trebalo i razvijali smo naše projekte. U ovom trenutku rade se dva velika projekta. To je objedinjeni hitni bolnički prijem, investicija od 70 milijuna kuna i Regionalni transfuzijski centar, investicija od 54 milijuna kuna. Oba objekta financiraju se dijelom iz fondova EU-a, jednim dijelom to je financirala država, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo zdravstva, naša lokalna samouprava, županija, surađujemo i radimo na tome. Nadamo se da će objedinjeni hitni bolnički prijem jednim dijelom proraditi do ljeta iduće godine. Do kraja će biti dovršen 2023., kad i Regionalni transfuzijski centar. Dugoročni projekti su Centar za akutnu medicinu, nova zgrada poliklinike i Istraživački medicinski centar. Očekujem da će potpuno promijeniti uvjete rada u KBC-u Split - istaknuo je.
