Ivica Lukšić, ravnatelj KB Dubrava, gostovao je u Novom danu N1 televizije te je komentirao epidemiološku situaciju i govorio o stanju u KB Dubrava.
“Jutros imamo u KB Dubrava 100 bolesnika oboljelih od covida, od toga je 22 na respiratoru. To je značajno povećanje tijekom proteklog tjedna”, rekao je na početku.
Istaknuo je i kako su u dvije godine naučili kako rast oboljelih prati i rast najtežih bolesnika unutar desetak dana. “Iako je sada udio među zaraženima nešto više mladih koji neće doći u bolnicu, još uvijek je jedan veći broj onih koji će trebati hospitalizaciju i zato smo pripremljeni”, veli.
“Mi među hospitaliziranima imamo već tijekom rujna i listopada kontinuiramo manje od 20% cijepljenih. Ipak bitno rijeđe cijepljeni imaju teže oblike bolesti i rijeđe potrebu za respiratorom i među umrlima je bitno veći broj onih koji nisu cijepljeni”, objašnjava.
Rekao je i da se dobna struktura ipak malo primiče mlađima, ali da je, što se cijepljenja tiče, još važno zaštititi starije od 65 koji nisu cijepljeni jer oni, s obzirom na dob i komorbiditete, najčešće trebaju hospitalizaciju ako se zaraze.
“Dok imamo ovakvu procijepljenost, virus će cirkulirati”
Komentirao je i komuniciranje stožera te kampanju:
“Ovo je nešto što traje dvije godine i sigurno da je i zamor ljudi, buka i šumovi koji su se javili u komunikaciji oko covida, doprinijeli tome da imamo tako nizak postotak cijepljenih, prošle godine u ovo vrijeme kada smo također ulazili u ovaj zimski period, nadali smo se cjepivu i priželjkivali da to bude brzo i nagovještaj da ćemo tako brzo imati cjepivo budio je optimizam. Vjerujem da su tada mnogi mislili da će epidemija ići kraju. Vidimo što se događa u zemljama koje imaju visoku procijepljenost, oni su se vratili normalnom životu. Nažalost dok imamo ovakvu procijepljenost, imat ćemo cirkulaciju virusa”.
Rekao je i kako i KB Dubava nije bilo otpora oko cijepljenja i uvođenja covid potvrda:
“Mi smo otpočetka pandemije u KB Dubrava bili u tome i zbilja naši djelatnici su dali velik doprinos i žrtvovali su se ne samo kao profesionalci, vrlo je bilo izazovno. Prošle godine u jeku najžešće pandemije imali smo velik broj preminulih i to je kronički pritisak, situacija na koju nitko od nas nije pripremljen. To je bilo nešto s čime se teško nositi i posljedično tome mi smo imali dobru procijepljenost, bilo je organizirano kod nas i uvođenje potvrda prošlo je bez problema i rekao bih da je to logično. Mi nismo imali slučajeva da je netko odbio testiranje, a među djelatnicima imamo vrlo mali broj onih koji nisu cijepljeni. Bez obzira na to imamo povremeno pojavljivanje zaraze među cijepljenim osobljem. To nije moguće izbjeći no iskustvom koje smo stekli to se jako brzo riješi”, govori za N1.
“Bitna je razlika u pogledu liječenja, metoda i načina”
Istaknuo je kako je na početku pandemije bilo logično grupirati bolesnike u jednu bolnicu no sada će svaka imati svoje covid kapacitete koje će povećavit ili smanjivati ovisno o trendu epidemije. Uvodi se i 24-satni dispečer, njegova uloga će biti da vodi računa o covid kapacitetima u bolnicama te preusmjeravati hitne u one bolnice koje imaju više slobodnih kreveta kako se ne bi jedna zagušivala.
Rekao je i kako se o postavljanju krevetu u Arenu razmišlja, ali nije siguran kolika bi korist bila od toga jer tamo ne mogu teški bolesnici, a one lakše sada šalju da se liječe doma te da se vrate u bolnicu samo ako im se pogorša.
“Bitna je razlika u pogledu liječenja, metoda i načina, kada se počelo mi smo zapravo znali vrlo malo i učili smo u hodu, pratila se literatura. Danas je to veliko iskustvo, danas je tu struka puno utemeljenija i to je možda jedan od razloga što nam daje mogućnost da lakše bolesnike ne primamo, da ih možemo uputiti na kućno liječenje. U samom početku mi smo hospitalizirali i one za koje smo znali samo da su pozitivni, a da nisu imali neku manifestnu bolest jer smo ih držali pod kontrolom”, objašnjava.
Rekao i kako u KB Dubrava imaju 120 postelja, od kojih je trenutno 100 popunjeno na covid odjelu. Rekao je i kako je neizbježno reducirati aktivnosti na drugim odjelima ako se svi bave samo jednom bolešću,odnosno pandemijom i da će do toga morati doći ako se rast oboljelih nastavi.
