Na ovako velikom broju zaraženih počeo se raspadati sustav praćenja kontakata, koji je uz testiranje najučinkovitiji način praćenja i zaustavljanja epidemije. Istini za volju, taj sustav nikad i nije baš najbolje funkcionirao, što zbog malog broja epidemiologa koji su se time bavili, što zbog nevoljkosti zaraženih da prijavljuju osobe s kojima su bili u društvu, javlja RTL.
Epidemiolozi su postali detektivi koji istražuju ovlaštene i neovlaštene kretnje zaraženih koronavirusom. Danas je novooboljelih 3.251 što znači da epidemiolozi moraju obaviti toliko poziva. Nakon što njih nazovu, moraju razgovarati s još minimalno tri kontakta svakog oboljelog, dolazimo do brojke od 9.753 poziva. To je nemoguća misija jer je epidemiologa malo.
'To je kod nas rađeno jako dobro sve do ovog naglog porasta inficiranih kada je ta mjera na neki način poljuljana, odnosno, kada se iz epidemioloških ordinacija preselila u ordinacije obiteljske medicine, gdje primarci to nisu bili kadri provoditi, pa se traži novi način kako da se napravi iskorak', ustvrdio je imunolog Zlatko Trobonjača.
Da sustav praćenja ne funkcionira, prije 20-ak dana rekao je gostujući u Direktu Branko Kolarić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar'.
'Naš epidemiološki sustav praćenja je probušen i curi na sve strane. Imamo lokalno širenje epidemije koje nije više pod kontrolom', kazao je svojedobno Kolarić.
Na taj problem upozoravaju i lokalni te županijski stožeri.
'Zbog velikog broja pozitivnih, nažalost, epidemiološka služba ne stigne tako brzo reagirati, odnosno pratiti kao što je to bilo na početku', rekao je Josip Grivec, načelnik Stožera civilne zaštite Međimurske županije.
U pomoć sada stižu studenti volonteri. HZJZ i Medicinski fakultet u Zagrebu uspostavljaju pozivni centar za pomoć u praćenju kontakata pozitivnih osoba. Računala ih čekaju u tri dvorane kako bi mogli držati fizički razmak.
U call centru će biti 40 studenata, radit će od ponedjeljka do nedjelje u dvije smjene, odnosno na telefonu će biti od 12 do 18 sati. Na raspolaganju će imati koordinatora koji će im pomagati.
U lov na kontakte kreću sutra.
'To je nešto od čega ne smijemo odustati. Studenti će pomagati županijskim zavodima koji nisu tako kadrovski jaki da bi to s ovim porastom mogli raditi', poručila je Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo.
'Ako mi praćenjem otkrijemo 50 posto kontakata, već smo puno napravili. Ako uzmete da svaki zaraženi ima dva do četiri kontakta već imamo eksponencijalni rast', izjavila je Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata.
S kim su jeli, pili i bili, zaraženi uglavnom taje. U izolaciju ne žele nikoga poslati, a izgovora je milijun.
'I nakon prvog javljanja na telefon više se ne žele javiti. Prekidaju i odbijaju pozive, nakon kontaktiranja epidemiološke službe daju netočne podatke. Primjerice, s kim ste putovali? S nikim. S kim radite na poslu? S nikim. S kim putujete? S nikim. S kim jedete? S nikim. To je gotovo nemoguće'', opisao je Marin Bosilj, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.
Ako se izgubi bitka s praćenjem kontakata, izgubila se i ona s koronavirusom. Tada će zavladati lokalno nekontrolirano širenje epidemije, kažu stručnjaci.
'Dakle, vi ne možete znati što vam se uopće u društvu događa i tko se od koga zarazio', ustvrdio je Trobonjača.
Gledajući broj od tri tisuće zaraženih, to nam se i dogodilo.
