Dan nakon prosvjeda za veće plaće i mirovine, sindikati poručuju Vladi - ovo je samo prvi korak, izgubili ste dodir sa stvarnošću.
"Čujemo često od premijera da živimo u zemlji blagostanja. Pa slušamo ministra kako preživjeti s 1.400 eura. Pa slušamo ministre kako nikad nisu bili na listi čekanja. Pa slušamo ministre kako ćemo preživjeti ako doma nešto pečemo", dodaje Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Prosvjedovalo se za veće plaće u javnom, ali i privatnom sektoru. No podaci pokazuju da je isplativije raditi za državu, tvrde u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. "Naše analize koje smo prikupili pokazuju da je razlika otprilike 600 eura i ono što je važno da je razlika privatnog i javnog rekordno visoka i kreće se više od 30 posto", objašnjava Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
Prosječne plaće u privatnom i javnom sektoru
Pa su tako prosječne plaće u javnom sektoru 2019. godine bile 15.3 % više nego u privatnom. 2022. razlika se povećala na 19 %. Dok je lani razlika došla do 30.9 % u korist onih kojima je država poslodavac, što znači da državni i javni službenici zarađuju 600 eura mjesečno više.
Situaciju je, gostujući u RTL-u Danas, komentirao ministar rada, Alen Ružić. Kaže da su podaci samo naizgled zabrinjavajući.
"Ako uzmete detaljnu analizu plaća i ako uzmete visoku stručnu spremu koje ima više u javnom sektoru, a usporediti pojedinačno, tada radnici s visokim obrazovanjem u privatnom sektoru imaju i dalje puno veću plaću komparativno nego oni u javnom sektoru", kaže.
Toga nema u Europi
Dakle, ministar tvrdi da je razlog u jazu plaća taj što za državu radi više visokoobrazovanih. Obrazovna struktura samo je mali kotačić, odgovaraju u HUP-u.
"Naša je država u zadnje tri godine podigla masu plaća 51 posto i to je glavni razlog zašto je nabujala masa plaća. I kad pogledate članice Europske unije onda zaista imate jako mali broj gdje su plaće u javnom sektoru više u odnosu na privatni. I uglavnom se radi o najslabije razvijenim članicama Europske unije", objašnjava HUP-ov Hrvoje Stojić.
S treće strane, sindikati kažu da je do razlike u plaćama došlo jer se radnici kod privatnika ne smiju sindikalno organizirati. A drugi problem je rad na crno. "Svjesni smo toga da veliki iznosi novca se daju radnicima ispod stola. Da li se radi o građevinskom sektoru, dali se radi o turističkom sektoru, dali se radi o trgovini", kaže Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Prije izbora sve može
Država je najsnažnije podignula plaće uoči izbora prije točno dvije godine i dosad je morala podignuti produktivnost, smatra Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
"U državnom sektoru plaća se određuje političkom odlukom. A u privatnom zaradom koju ostvaruje to poduzeće. Ali to ne amnestira biznis sektor. Oni moraju biti puno spremniji na svoju transformaciju", kaže Jurčić.
Pa je situacija takva da oni koji pune proračun zarađuju u prosjeku 600 eura manje na mjesec, od onih kojima plaće stižu iz proračuna.
