Umirovljenici su u Hrvatskoj i dalje jedna od rizičnijih skupina. Njih čak 70% živi ispod linije siromaštva. Prosječna mirovina iznosi 3100 kuna. Mirovinska reforma iz 2019. godine, omogućila im je nastavak rada na pola radnog vremena uz primanje zarađene mirovine. Svake godine taj broj raste pa ih je sad već 24 tisuće.
Neki iz želje, a neki iz nužde - rad nakon 65 godine sve je popularniji. Iako se taj broj stalno povećava, u Hrvatskoj trenutačno na pola radnog vremena radi samo 2% umirovljenika. Malo je to u usporedbi sa zapadnim zemljama gdje ih je više od 15%.
- Na Islandu ide i do 40 posto. I dok u tim zemljama umirovljenici rade kako bi pridonosili boljitku društva i ispunili svoju svakodnevnicu. Prema istraživanjima u Hrvatskoj čak 74 posto umirovljenika radi jer su primorani zbog svoje teške materijalne situacije, kazao je za HRT Igor Knežević, glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Oni su svoje znanje i iskustvo društvu već dali, ali bi ga mogli prenijeti na mlađe generacije.
- Vani, Europa pogotovo Amerika, osobe koje imaju veliko iskustvo, a odu u mirovinu drže ih k'o malo vode na dlanu da uče mlade i da im budu mentori, kazala je Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske.
U Hrvatskoj umirovljenici najviše rade u prerađivačkoj industriji, trgovini i ugostiteljstvu.
- Prema našim internim podacima vidljivo je da to nisu korisnici s najnižom mirovinom odnosno da je nekakav prosjek bruto mirovine tih korisnika oko 4600 kuna dok ako govorimo o korisnicima starosne mirovine, taj iznos je još i veći, kazao je Ivan Serdar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Kako bi umirovljenici lakše pronašli posao, Ministarstvo i Zavod za zapošljavanje rade internetsku stranicu s ponudom poslova baš za njih.
- Promoviramo aktivaciju umirovljeničke populacije na tržištu rada zbog toga jedan od noviteta koji kreiramo zajedno sa HZZ-om jest portal ponude poslova za umirovljenike koji žele raditi, rekao je Marin Piletić, ministar rada i mirovinskog sustava.
Država tako pokušava riješiti problem siromaštva kod starijih, ali i nedostatka radne snage.
- U ovh 179 tisuća koliko smo imali iskazanih potreba za radnicima negdje oko 4 posto tih potreba i pripada i orijentirano je za osobe koje su u statusu umirovljenika, a mogu raditi do 4 sata dnevno, rekla je Ivana Šimek, rukovoditeljica Odjela za rad s poslodavcima, HZZ.
Hrvatska, u kojoj se u mirovinu odlazi s prosječno 32-ije godine staža, svim ovim mjerama želi dostići zapadne zemlje gdje je prosječan radni vijek čak 39 godina.
