Putevi crljenka kaštelanskog ovaj put su nas ponovno doveli u Kaštel Kambelovac, gdje ćemo vam predstaviti vina Bedalov. Njihova kušaonica nalazi se na samoj rivi u Kaštel Kambelovcu i ljeti je nezaobilazna postaja turista koji uz šum mora žele uživati u dobroj vinskoj kapljici. Jakša Bedalov ponosni je vlasnik te kušaonice te uz čašu crljenka počinje svoju životnu priču.
-Ja sam počeo s vinima 2006 godine. Na moje vinske početke utjecalo je otkriće kako je zinfandel potječe iz Kaštela, te sam se među prvima uključio u tu priču. Prije sam bio u privatnom bussinesu ali korijeni su me vukli prema vinogradu. Moj otac je imao vinograde i bavio se vinom, ali kad je došao u neke pozne godine, kad se više nije mogao baviti vinogradima, ja sam nastavio. Kupio sam i još zemlje te proširio postojeće vinograde, koji se nalaze na padinama Kozjaka u Kaštel Kambelovcu - pojašnjava Bedalov.
Obitelj posjeduje dva vinograda na padinama Kozjaka
Obitelj posjeduje dva vinograda na padinama Kozjaka, jedan na 400m nadmorske visine koji je 1,5 he u kojem je zasađen crljenak i plavac, te drugi koji je 200 m niže od jedno hektar površine u kojem je zasađen dobričić, crljenak i maraština.
- Moja obitelj bavila se turizmom, tamo negdje od 60-tih godina. Ja sam obnovio kapacitete te napravio 8 studio apartmana, te se prebacio u turizam i vinogradarstvo. Imamo i vinariju tj. Kušaonicu. Crljenak je potakao i nas vinare i sve ostale da obrate pažnju na Kaštela. Ni mi sami nismo bili svjesni važnosti lokaliteta Kaštela, mogućnosti zemlje koja je jako pogodna za crljenak. U mom vinogradu sam imao sve autohtone sorte te tako danas imam butelje Crljenka, Plavca malog, Maraštinu , Roze, Pošip te Cuvee. Struka je u jednom momentu došla do zaključka kako su crljenak i dobričić roditelji plavca malog. Pošto sam imao sve te sorte, malo sam razmišljao što napraviti od toga te došao do zaključka da napravim jedan Cuvee ,od te tri sorte i to vino se naziva Tribus . Na taj isti način radim i Roze, te sve te sorte pojedinačno – priča Bedalov.
U priči smo se dotaknuli i nekih zaboravljenih sorti kao što je glavinuša.
- Danas u vinogradarstu i vinarstu su vam potrebna jako velika ulaganja. Nedostaje radne snage. Većinom se radi sa strojevima, te aktivirati jednu zemlju koja je puna suhozida, gdje vi to morate sve iskrčiti, i nanovo posaditi a nemate podršku EU fondova je nemoguća misija. Zašto vam ovo sve pričam, jer kad krenete u sadnju, pošto su veliki troškovi, da bi ste to što prije opravdali, sadite neke komercijalne vrste koje možete lako prodati, koje imaju dobru cijenu, a to su upravo crljenak kaštelanski , plavac, pošip i maraštine, neke sorte koje su poznate i za koje znate da će te ih dobro prodati. Glavinuše ima jako malo, kupci ju ne poznaju, morate trošiti dodatnu energiju i sredstva, kako biste ju reklamirali i plasirali na tržište. To je jako mukotrpan posao. Ona je jako kvalitetna vrsta ali to vam skoro pa ništa ne znači – pojašnjava Bedalov.
Jako je ponosan na turističke ture, turiste koji posjećuju njegovu kušaonicu
Vina prodaje u svojoj kušaonici vina te u restoranima i hotelima. Jako je ponosan na turističke ture, turiste koji posjećuju njegovu kušaonicu.
-Amerikanci najčešće posjećuju moju kušaonicu, zanima ih ta priča o crljenku i njihovom zinfandelu. Vinski turizam podrazumijeva da ljudi ciljano idu u vinarije i kušaju vina. Mi primjećujemo kako oni nisu svi ljubitelji vina ali ih je agencija dovela tu kako bi im između ostalog i ispričala neku vinsku priču o Kaštelima. Naravno, kako se tu nađu i istinski ljubitelji vina. Imamo jako dobre komentare o našim vinima. Ima jako puno Amerikanaca koji znaju tu priču o otkriću crljenka. Ima i onih koji se čude kako je taj njihov zinfandel potekao iz Kaštela, pa na samom kraju i ljubitelji i oni koji to nisu, kroz smijeh objašnjava, dobiju neku zanimljivost s kojom odu kući.
-Mi smo zadovoljni našim vinima, našim poslovanjem. Nemamo pretjerano velike količine vina, tako da ga uspijemo prodati. Drago mi je kad ljudi pohvale moje vino, kad se prodaje ,,usmenom predajom'' da se tako izrazim. Naša su vina vrhunska, kvalitetu ne možemo realizirati putem cijene ali eto ne bunimo se. To su problemi male proizvodnje. Idemo godišnje na par vinskih sajmova, trudimo se promovirati vina, upoznajete nove ljude, steknete neke nove poslovne suradnje ali da je vinogradarstvo mukotrpan posao, zaista jeste. Turizam nam je progutao dosta radne snage, i ta radna snaga nam je veliki problem jer vidim da mi svi vinari radimo sami uz pomoć obitelji. Ali ako to volite ta muka vam se s godinama isplati. U vinogradu je vaša prošlost, vaša priča, vaša očekivanja, nadanja, budućnost. Jedna lijepa priča je u vinogradu. Naš crljenak je pravi adut Kaštela te mislim kako će se o njemu još pričati, još čuti, jer on u Kaštelima ima najbolje kapacitete. On je zaista pravi kaštelanski, dalmatinski te hrvatski brand čije vrijeme tek dolazi – završava svoju vinsku priču Jaška Bedalov.
Moramo još napomenuti kako njegove butelje vina nose jako lijepe i emocijama nabijene etikete jer na njima se nalaze sve kaštelanske kule i dvorci te na taj način ovaj vinar pokazuje i svoju bezuvjetnu ljubav prema Kaštelima.
