Povijest uzgoja grožđa i pijenja vina na području Kaštela seže još u daleko Antičko doba, a dokazi se nalaze u dvorcu Vitturi, u Muzeju grada Kaštela. Tamo možete pronaći megarske čaše koje pričaju priču o kulturi ispijanju vina u Kaštelima.
Sva ova povijesna otkrića ukazuju na kaštelansku vinsku prošlost
Na zapadu Kaštela, na području današnjeg hotela Resnik , pri istraživanju helenističke faze naselja Sikuli, pronađeni su predmeti helenističke reljefne keramike, megarske čaše i amfore u kojima se čuvalo vino. Na području Kaštela pronađen je i Putaljski dokument, Trpimirova darovnica iz 852. godine kojom knez Trpimir Splitskoj nadbiskupiji daruje crkvu Sv. Jurja u Putaljima, (na području današnjeg Sućurcu) s pripadajućim kmetovima i vinogradima. Ovo je prvi pisani dokument u kojem se spominje naziv Hrvat ali i dokument u kojem se spominje hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo.
Sva ova povijesna otkrića ukazuju na kaštelansku vinsku prošlost, gdje padine Kozjaka obiluju starim vinogradima i starim autohtonim vinskim sortama.
Slijedom ove priče posjetila sam i čovjeka koji je zaslužan za pronalazak, a kasnije i brendiranje Crljenka, te plasiranje na hrvatsku i svjetsku scenu. Samozatajnog Antu pronašla sam u njegovom vinogradu, na području Mir, ispod Stomorije.
Ante je prvenstveno agronom, ali i veliki zaljubljenik u konje
Ante Vuletin diplomirani je inženjer agronomije koji je svoj radni vijek proveo u Kaštelima vezan za poljoprivredu, vinogradarstvo i vinarstvo. Svojim trudom, upornošću i neumornom energijom Ante je u vremenima kad se odustajalo od poljoprivrede uspio potaknuti mlade proizvođače i lokalnu zajednicu da se počne ulagati u nove moderne nasade kaštelanskih autohtonih vinskih sorti, te je u suradnji s eminentnim hrvatskim i svjetskim znanstvenicima osigurao Kaštelima mjesto na vinskoj karti svijeta. Sav svoj stručni i radni vijek proveo je na brendiranju kaštelanskih vina što je posebno došlo do izražaja nakon znanstvenog otkrića kako su Kaštela domovina svjetski poznate sorte Zinfandel.
Ante je prvenstveno agronom, ali i veliki zaljubljenik u konje te svoje stručno znanje o konjima prenosi i na nove naraštaje. Grupa djece, ljubitelji konja, svaki dan uče i bave se oko konja, te na taj način kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme. Meni je za oko zapelo malo ždrijebe, Nevera, koja je toliko umiljata i plaha. Nakon obilaska konja krenuli smo i u obilazak vinograda te me je šjor Ante poučio kako ću raspoznati vinske sorte u vinogradu. Nakon ugodnog čavrljanja i obilaska vinograda, koji je jedan od najstarijih novozasađenih vinograda u Kaštelima, i u njemu se nalazi većina autohtonih sorti, krenuli smo prema Stomoriji, Biblijskom vrtu, te započeli priču o crljenku kaštelanskom.
Sam vinograd zamišljen je u 12 redova po 12 loza
Naime, nakon otkrića kako je Crljenak kaštelanski istovjetan s američkim Zinfandelom , Grad Kaštela i Yountville u Kaliforniji, na inicijativu vinara hrvatskih korijena Miljenka Grgicha postali su'' gradovi – prijatelji '', a sve više turista koji posjete Kaštela žele obići mjesto gdje je rođen Zinfandel. Tako se rodila ideja o Spomen vinogradu na Stomoriji, gdje je zasađen vinograd u 12 redova s isto toliko autohtonih vinskih vrsta. Miljenko Grgich financirao je izgradnju ovog spomen vrta a na samom ulazu u vrt stoji spomen ploča na kojoj piše : Sin hrvatski Miljenko Grgić u dalekoj Kaliforniji potakne a znanost dokaže: zinfandel jest crljenak kaštelanski, roda hrvatskog. O sretnom događaju spomenik težaku i lozi podiže Udruga Biblijski vrt ".
- Spomen pergolu zasadili smo 2003. godine za boravka gradonačelnice Yountvilla iz Kalifornije, tad smo napravili i bratimljenje gradova, sve zahvaljujući Crljenku. Oni su donijeli dvije loze Zinfandela, a dvije sa strane je crljenak kaštelanski koji sam ja ožilio., te talijanski Primitivo. To su tri brata, kako sam ja to jednostavno objasnio svima, jedan je ostao kući, drugi otišao u Ameriku, prije 200 godina, a treći u Italiju.
Spomen vrt, svojevrsna banka gena, autohtonih kaštelanskih sorti zasađen je 2005. godine
Sad su se ponovo vratili kući i sva tri brata su se ponovno udružila - pojašnjava Vuletin te nastavlja. Loza se razmnožava navrtanje a to je ništa drugo nego kloniranje. Znanstvenici su ispitivali koji je faktor sredine jer Grgić se bojao kako se s vremenom dogodilo i odstupanje od izvorne sorte. Objasnio sam kako je potrebno više godina za ispitivanje utjecaja sredine da bi se vidjelo koliko je crljenak odstupio od izvornog. Mislim kako je naš crljenak nešto slađi jer sam primijetio kako su ga pojele pčele- pojašnjava.
Spomen vrt, svojevrsna banka gena, autohtonih kaštelanskih sorti zasađen je 2005. godine pod motom ''Sačuvajmo naše korijene'', uz pomoć članova Udruge biblijski vrt sadnju je organizirao i osmislio Vuletin.
- Sam vinograd zamišljen je u 12 redova po 12 loza. U svakom redu posađena je druga sorta. Od sorti koje su posađene tu su Ninčuša, Glavinuša, Ljutun, Babica, Crljenak kaštelanski, Plavac mali, Dobričić, Crljenak viški, Rogoznička, Vranac, Grk i Plavina. Ninčuša, Glavinuša, Ljutun, Babica i Crljenak kaštelanski smatraju se kaštelanskim autohtonim sortama dok su ostale sorte posađene kao najbliži rod Crljenka kaštelanskog. Vrt sam zasadio s učenicima Poljoprivredne školi, koji su dolazili na praksu, a od novaca koje je poslao Grgich, sagradili smo malu kućicu. Grgichu sam objasnio, da nije loze ne bi bilo ni težaka, a težak dok radi u vinogradu mora se negdje i skloniti. Kućicu smo sagradili na malom uzvišenju s kojeg se vidi vinograd i cijela vizura Kaštela, te Čiovo s kojeg je naš Dobričić.
"Ti ljudi su nama bili uzori u poslu i jako smo ih poštivali"
Evidentirano je tko je posadio svaku lozu, pa tako imamo ''Bratime Gospe Stomorije'', Udruga Biblijski vrt, Gradovi prijatelji itd. Svrha ovog malog vinograda je da pokažemo ljudima, turistima, svima onima koji žele, u biti, razliku između sorti vinove loze i na jednom mjestu sačuvamo sve naše autohtone sorte. Ove godine dosadili smo Spomen vrt, a pomogli su mi mladi članovi bratovštine Gospe Stomorije, Pave Kuzmanić i Matej Milan – pojašnjava Vuletin.
Jedan od projekata na kojem je radio Ante Vuletin je i vino od 6 kaštelanskih vinskih sorti (Babice, Glavinuše, Ninčuše, Ljutuna, Dobričića i Plavca malog) u koje je na kraju dodan i Crljenak kaštelanski, te je to vino simbolično nazvano Dillatum. Projekt se razvijao u organizacija Grada Kaštela, PZ Kaštelacoop i Agronomskog fakulteta. Kaštela su nakon toga dobila prepoznatljivo vino koje se dobro nadopunjava uz kaštelanska tradicionalna jela.
- Drago mi je što me je učila prva generacija agronoma nakon II. Svjetskog rata. Ti ljudi su nama bili uzori u poslu i jako smo ih poštivali. Nažalost, danas se zaboravljaju takvi veliki ljudi. Mi smo s Agronomskim fakultetom obavili istraživanje, napravili tri eksperimentalna vina, i nazvali ih upravo po tim ljudima. Tu je Stjepan Bulić, po kojem je nazvano crno vino od više sorti. Stanko Ožanić je agronom koji je cijeli svoj vijek proveo na obnovi dalmatinskih vinograda u doba filoksere a u njegovu čast je napravljeno bijelo vino od Vlaške i Mladenke, te prošek koji je nazvan po Marcelu Jelaski , doajenu našeg vinogradarstva ,najvećem svjetskom uzoru – pojašnjava Vuletin.
"Žao mi je što se danas više ne radi na tome da se pomogne mladim ljudima"
Na moje pitanje, je li, zaista, Crljenak kaštelanski najbolje kaštelansko vino, Vuletin odgovara.
- Neki će reći, da je valjalo ne bi ni nestalo. Nije to baš tako. Ta sorta je nekad bila jako osjetljiva na bolest. Nekad je to bio problem , danas to više nije problem. On se nije mogao održati u vremenima kad nije bilo zaštitnih sredstava. Nekad su to bila neka druga vremena i samo treba poznavati tematiku – objašnjava.
Inzistirala sam da mi nabroji 3 najbolja vina po njemu, pokušao je izbjeći odgovor, ali se nisam dala.
- Pa mislim da bih izabrao vina koja nemaju drugi. Meni su nudili da mi plate zaštitu intelektualnog vlasništva pronalaska Crljenka. Nisam to nikad prihvatio jer to nije moje nego nacionalno bogatstvo, kako ja to mogu privatizirati. Možda sam i trebao jer se danas mnogi ne bi kitili tuđim perjem i tuđim radom. Ne mislim na sebe nego na grupu znanstvenika koji su godinama radili na istraživanjima. Crljenak je 200 godina bio enigma Amerikancima. Ja sam svoj cijeli život dao vinogradarstvu, i nije mi žao.
I opet bih sve ponovio. Žao mi je što se danas više ne radi na tome da se pomogne mladim ljudima. Žao mi je što nema više učenika vinogradarskog smjera u Poljoprivrednoj školi, neke struke se čak i ukidaju. Žao mi je što mladi ljudi nemaju perspektive i što im se u konačnici više ne pomogne. Jer kad se osnivala općina Kaštela, 1986 god. imali su dva naglaska a to je da će naglasak staviti na razvoj poljoprivrede i turizma. Turizam u zadnje vrijeme dobro ide ali poljoprivreda kaska. Trebamo pomoći mladim ljudima, jer mladi ljudi će se nastaviti baviti poljoprivredom ako vide interesa u njoj. Vinogradarstvo nije bogatstvo, to je jedan jako težak posao, mora biti velika ljubav i veliki trud. Propadaju nam vinogradi zbog lošeg zdravstvenog stanja, usahnu trsi zbog virusa, potrebna je zdravstvena "njega". I na kraju, pošto ne odustajete, kroz smijeh priča, najbolje vino po meni je crljenak kaštelanski, prošek od glavinuše i opolo od babice i ljutuna – završava Vuletin.
Vjerujem kako će ovaj zaljubljenik u vino i Kaštela dati još puno toga na vinskoj karti Kaštela
Ovaj osebujni Kaštelanin, veliki znalac o vinima i životu težaka u Kaštelima, dobio je nagradu i za Životno djelo, za iznimno postignuće u otkriću Crljenka kaštelanskog te razvoju kaštelanskog vinogradarstva i vinarstva. Kroz neobaveznu priču vraćamo se do vinograda i konja, i mogu reći kako sam uživala radeći intervju s gsp. Vuletinom, sati su prošli kao minute, naučila sam puno toga.
Vjerujem kako će ovaj zaljubljenik u vino i Kaštela dati još puno toga na vinskoj karti Kaštela. Povijest je ispisao, a na nama je da tu povijest sačuvamo za neke generacije koje dolaze.
