Republika Hrvatska od 1992. godine članica Svjetske meteorološke organizacije (WMO), specijalizirane ustanove Ujedinjenih naroda za meteorologiju, hidrologiju i srodne geofizičke znanosti. Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u programima i projektima WMO-a uključujući sudjelovanje u neprekidnoj međunarodnoj razmjeni meteoroloških, hidroloških i srodnih podataka i proizvoda.
Navedeno je rezultiralo potpisivanjem Sporazuma i uspostavom Ureda za projekte WMO koji će biti smješten u Zagrebu u prostorima Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Od rada Ureda za projekte WMO-a očekuje se jačanje Republike Hrvatske kao centra izvrsnosti za meteorologiju i hidrologiju u jugoistočnoj Europi te jačanje otpornosti na prirodne nepogode u uvjetima globalnih klimatskih promjena. Ujedno će se olakšati provedba projekata WMO-a u jugoistočnoj Europi u nadolazećem razdoblju.
Ovo je priznanje za kvalitetan rad Državnog hidrometeorološkog zavoda koji ovime postaje lider u ovom području u ovom dijelu Europe.
Sredstva potrebna za provedbu Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike. Hrvatske u ukupnom iznosu od 340.000,00 kuna po godini. Od toga na zaposlenu djelatnicu s poznavanjem engleskog jezika na puno radno vrijeme, u ukupnom godišnjem iznosu 76.000,00 kuna.
Na današnjoj sjednici Sabora na ovu temu govorila je Marijana Puljak, supredsjednica Centra. Njen govor prenosimo u cijelosti.
"Iskoristila bih ovu priliku i podsjetila da u Hrvatskoj djeluje i veliki broj amaterskih udruga i ljubitelja meteorologije, poput na primjer CroMeteo, RiMeteo, MeteoAdriatic i slične. Amatersko djelovanje ima veliki značaj od samih početaka meteoroloških motrenja. Tako udruga Crometeo ima veliku mrežu automatskih meteo postaja Pljusak.com, koja uvelike doprinosi pokrivenosti cijele Hrvatske. Amateri se često zovu i ljubitelji ili lovci na oluje jer povezuju svoju ljubav prema meteorologiji i ljubav prema fotografiji.
Amateri su dugo upozoravali kako Dalmacija nije do nedavno bila pokrivena meteorološkim radarima. Dolazak oborinske zone, grmljavinskog nevremena ništa ne detektira tako precizno kao meteo radar, a Dalmacija je pokrivena samo po rubovima, primjerice radarom iz Italije.
Meteorološki radari su u Hrvatskoj nabavljeni još prije pola stoljeća, no samo za kontinentalni dio naše zemlje. Zbog toga što je sustav obrane od tuče postojao samo u unutrašnjosti zemlje, radari nikada nisu postavljeni na Jadran. Bilo je pokušaja da se dva radara još '80-ih godina, također zbog obrane od tuče, postave u Istru i dolinu Neretve, ali sve je ostalo na pokušaju.
Radar detektira gdje se nalaze oborine, koliko su intenzivne, kuda se kreće oborinska masa, može čak razlikovati zrno tuče od kapljice kiše ili pahuljice snijega. Radarom također možemo odrediti horizontalni i vertikalni profil vjetra.
Dok sjeverni Jadran pokrivaju slovenski i talijanski radari, najveći dio Dalmacije je u "crnoj rupi", odnosno njeno područje ne pokrivaju ni domaći ni strani radari.
Privatna mađarsko-češka tvrtka lani je počela s postavljanjem radara na Jadranu.
U tijeku je i projekt MetMonic DHMZ-a, kojim se cijeli Jadran planira pokriti s 3 radara velikog dosega. Najavljeno je bilo da će sva tri radara na Jadranu biti online do kraja 2020. godine. Nisam vidjela da je to još realizirano.
Privatna tvrtka je ipak bila nešto brža od našeg Zavoda pa je još 2019. “lansirala” radar u Puli, a od veljače 2020. je dostupna radarska snimka iz Zadra. Radar iz Zadra dohvaća područje južnije od Splita, što znači da je nepokriven ostao samo jug Dalmacije. Iz tvrtke su bili najavljivali postavljanje radara i na otoku Hvaru, pa bi se eventualnim postavljanjem hvarskog radara, meteorološki pokrila čitava Dalmacija. Ipak ovi radari kvalitetom i dosegom znatno su ispod razine onih koje planira postaviti DHMZ.
U svijetu se i te kako koriste nove tehnologije za praćenje ciklona. Tako je Nizozemska prva u svijetu razvila sustav otkrivanja oborina, njihove vrste i intenziteta uz pomoć metode detekcije gušenja signala između odašiljača mobitela. Ako može Nizozemska, sigurno i mi u Hrvatskoj možemo iskoristiti znanje stručnjaka i upotrijebiti nove tehnologije za bolje praćenje meteoroloških pojava.
Za kraj, upozorila bih na jednu stvar koja se upravo događa, a to je – nakon 30 godina se gasi Hrvatsko fizikalno društvo. To je najvažnija strukovna organizacija fizičara u Republici Hrvatskoj. Nakon 30 godina prestaje s radom, izvijestili su jučer iz Društva. Blokiran im je račun zbog pravomoćne sudske presude jer Društvo nije podmirilo troškove smještaja i hrane tvrtki Studentski centar za sudionike Međunarodne fizičke olimpijade koja se održala 2010. Po njihovim informacijama, obavezu podmirivanja troškova preuzelo je Ministarstvo znanosti i tu obavezu nije izvršilo. Ovim putem, koristim priliku i pozivam Ministarstvo znanosti da napravi sve što je u njihovoj moći da se ne dogodi gašenje ovog društva. Vjerujem da su kolege koje su predstavljale Zakon članovi tog Hrvatskog fizikalnog društva i razumiju posljedice, stoga još jednom, učinimo sve da se to društvo ne ugasi" - kazala je Puljak danas u Saboru.
