U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike krajem 2017. potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih EU sredstava za “Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH” – METMONIC u realizaciji Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Cilj projekta je modernizacija meteorološke mreže što će osigurati da 100% teritorija Hrvatske bude pokriveno redovitim praćenjem i procjenom utjecaja klimatskih promjena. To će omogućiti bolje razumijevanje klimatskih promjena i na taj način pomoći u formulaciji odgovarajućih politika i mjera.

Provedba projekta rezultirat će modernizacijom postojeće motriteljske mreže što uključuje instalaciju novih postaja: 34 glavne postaje, 139 klimatoloških postaja, 264 kišomjerne postaje, 6 meteoroloških radara, 2 visinske postaje te 5 meteorološko-oceanografskih plutača.

 

Ova vijest osobito je važna za Dalmaciju. Za razliku od ostatka zemlje, najveći dio teritorija Dalmacije nije pokriven bilo kakvim mjerenjima meteoroloških radara.

Upravo će realizacijom ovog projekta prvi put u povijesti cijeli teritorij Hrvatske biti pokriven radarskim meteorološkim mjerenjima, a o tome kada će prvi podaci s dalmatinskih radara biti dostupni javnosti, kao i o svim detaljima ovog projekta, razgovarali smo s voditeljicom projekta, meteorologinjom DHMZ-a, Natašom Strelec Mahović.

Uz naziv METMONIC stoji da je to Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH. Što to točno znači?

– Meteorološka motriteljska mreža kojom upravlja Državni hidrometeorološki zavod sastoji se od velikog broja prizemnih meteoroloških postaja, njih gotovo 500, koje se prema opsegu motrenja (mjerenja i opažanja) dijele na glavne, klimatološke i kišomjerne postaje. Na glavnim postajama vrijeme i meteorološke parametre motre profesionalni motritelji dok su na klimatološkim i kišomjernim to priučeni motritelji u čijim se dvorištima ili u blizini kuća postaje nalaze.

Analiza trenutačnog stanja meteorološke motriteljske mreže pokazala je da postoji velika potreba za povećanjem kvalitete, količine i dostupnosti mjerenih podataka klimatoloških varijabli za potrebe različitih grana gospodarstva i javnih djelatnosti. Naime, problem je što se s većine postaja podaci prikupljaju u samo nekoliko ili čak samo jednom terminu dnevno, a s mnogih podaci stižu na DHMZ tek jednom mjesečno pa tako primjerice podatak o količini oborine koja padne tijekom jednog mjeseca na DHMZ stigne tek početkom sljedećeg mjeseca. Takvi su podaci neupotrebljivi za potrebe upozorenja na opasne vremenske situacije, za numeričko modeliranje atmosfere, ali i za sve ostale primjene u kojima su potrebni podaci u realnom vremenu pa se takvi podaci mogu koristiti samo za analize. Također, pola teritorija RH nije pokriveno radarskim mjerenjima što znatno otežava upozoravanje na opasne vremenske pojave na Jadranu. Isto tako, iako je velik dio teritorija naše države more, trenutačno nemamo nikakvih kontinuiranih mjerenja na otvorenom moru. To su sve nedostaci zbog kojih je osmišljen Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže – METMONIC. Cilj projekta je uspostava suvremenog sustava automatskih prizemnih meteoroloških postaja, meteorološko-oceanografskih plutača i daljinskih sustava mjerenja atmosfere, uključivši sustav meteoroloških radara koji će obuhvaćati ukupno 450 postaja, kako bi se osigurali reprezentativni, visokokvalitetni i pravovremeni podaci o stanju atmosfere i mora na čitavom području Republike Hrvatske.

Modernizacijom odnosno automatizacijom prizemnih meteoroloških postaja te uspostavom suvremene mreže radarskih postaja, plutača za mjerenja na moru i sustava za visinska mjerenja omogućit će se kontinuirano praćenje vremena, klime i klimatskih promjena te upozorenja na opasne vremenske prilike.

S obzirom da je Dalmacija jedino preostalo područje u Hrvatskoj koje nije u potpunosti pokriveno meteorološkim mjerenjima, na koji su se način do sad vršile izrade prognoza i koliko su ti podaci bili točni?

– Dalmacija je pokrivena konvencionalnim meteorološkim mjerenjima odnosno motrenjima na klimatološkim i kišomjernim postajama, a na glavnim meteorološkim postajama postoje i automatski sustavi za osnovne meteorološke parametre. Tako da ne možemo reći da nije pokrivena mjerenjima. No, ono što svakako nedostaje su radarska mjerenja i zapravo je Dalmacija jedno od rijetkih područja u Europi koje nije pokriveno radarskim mjerenjima. Samim time, otežano je upozoravanje na opasne oluje koje dolaze s mora, a nedostaju i ulazni podaci za modele za prognozu vremena pa su i te prognoze manje precizne. Modeli za prognozu vremena su, naime, onoliko točni koliko su precizni i pouzdani te prostorno “gusti” podaci mjerenja koji ulaze u model. Također nedostaju i mjerenja na moru, a veliki dio teritorija RH je upravo more.

Što projekt METMONIC znači za područje Dalmacije? Odnosi li se samo na obalno područje ili i na zaleđe?

– Projekt METMONIC provodi se na čitavom teritoriju RH. Pritom su automatske prizemne postaje planirane i uz obalu i u zaleđu te također na svim otocima, radari su planirani na brdima u blizini obale, a plutače na otvorenome moru. Tako će i kopneni i morski dio Dalmacije biti u potpunosti pokriven kvalitetnim meteorološkim mjerenjima.

Koliko će se mjernih postaja postaviti u Dalmaciji? Radi li se o klimatološkim postajama? Hoće li se širiti broj motritelja ili će se sve, vezano uz nove postaje, obavljati automatski?

– U Dalmaciji će se uspostaviti više od 100 prizemnih automatskih postaja, 2 radara (kod Sukošana i na Pelješcu) i 4 oceanografske plutače, a na Zemuniku postoji i sustav za visinska mjerenja atmosfere pomoću radiosonde. Najveći broj novih prizemnih meteoroloških postaja bit će automatske kišomjerne postaje, njih 70-tak, što je nužno zbog promjenjivog karaktera oborine. Modernizirat će se i automatizirati glavne meteorološke postaje Dubrovnik, Ploče, Lastovo, Komiža, Hvar, Makarska, Split-Marjan, Knin, Šibenik i Zadar te će se uspostaviti 30-tak automatskih klimatoloških postaja.

Hoće li se povećati broj bova za mjerenje temperature mora?

– Temperatura mora mjerit će se na 22 plutače uz obalu, kao i na oceanografskim plutačama, njih 5, na otvorenome moru.

Hoće li meteorološki podaci biti dostupni javnosti i putem kojih kanala?

– Svi mjereni podaci bit će javno dostupni putem portala na web stranici DHMZ-a. Podaci će biti dostupni u tekstualnom ili grafičkom obliku, a bit će omogućeno i skidanje duljih nizova podataka. Upravo zbog potrebe za osiguranjem pristupa podacima jedna od komponenata projekta uključuje i nabavu središnje integracijske platforme koja će omogućiti centralno prikupljanje svih podataka koje DHMZ mjeri, ali i drugih.

Kako se projekt METMONIC uklapa u kontekst prijedloga Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti koji je trenutačno u proceduri u Saboru? Znači li to da će u budućnosti doći do razmjene meteoroloških informacija između meteoamatera i DHMZ-a?

– Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti nema izravne veze s projektom METMONIC no svakako je važno da će meteorološke postaje državne mreže, što uključuje sve postaje uspostavljene kroz projekt, biti definirane kao infrastruktura od interesa za RH. Kad je u pitanju razmjena podataka već je spomenuto da će svi podaci koje “proizvodi” DHMZ biti javno dostupni, no svakako bi bilo dobro da ta razmjena ne bude jednosmjerna. Upravo je stoga u sklopu središnje integracijske platforme predviđen i modul za “crowdsourcing” odnosno prikupljanje podataka iz vanjskih izvora, a planira se i izrada aplikacije pomoću koje bi građani mogli prijaviti opasne pojave (tuču, olujan vjetar, pijavice i slično) na svom području. Ti bi se podaci zatim koristili za daljnja istraživanja u svrhu poboljšanja kvalitete usluga koje DHMZ pruža javnosti.

Projektom će se dakle napokon postaviti meteorološki radari na Jadranu. Koje su koristi od postavljanja meteoroloških radara za lokalno stanovništvo, nautičare, pomorski promet itd.?

– Meteorološki radari na Jadranu će, čini se, nakon dugogodišnjeg sna ipak postati java i to u sljedeće dvije godine do kad bi trebala završiti uspostava sva tri radara na obali. Radar je u modernoj meteorologiji nezaobilazan instrument, čiji podaci se ne mogu zamijeniti ni jednim drugim instrumentom. Produkti meteoroloških radara nalaze višestruku primjenu u mnogim segmentima ljudskog djelovanja. S obzirom na sve češće pojave izraženih meteoroloških ekstrema povezanih s velikom količinom oborine u vrlo kratkom vremenu (intenzivna oborina, bujične poplave), uloga radara postaje sve važnija. Pravovremenim otkrivanjem opasnih meteoroloških pojava te dostavljanjem upozorenja nadležnim službama za zaštitu i spašavanje i široj javnosti stvaraju se preduvjeti za pravovremeno djelovanje u sprečavanju gubitaka ljudskih života i velikih materijalnih šteta.

Meteorološki radari najnovije generacije, dvojno polarizirani Doppler radari, kakvi će se postaviti u sklopu projekta METMONIC, osim podataka o rasprostranjenosti naoblake iz koje se očekuje oborina daju i informacije o očekivanom intenzitetu oborine na tlu, brzini i smjeru vjetra u slojevima atmosfere, akumuliranoj količini oborine na tlu za određeni period i područje, vrsti oborine (snijeg, susnježica, kiša, tuča) i druge korisne informacije.

Za lokalno stanovništvo to će značiti mogućnost pravovremenog upozorenja na opasne oluje, pomorci će temeljem radarskih podataka moći procijeniti trebaju li promjeniti kurs zbog nailazećeg nevremena ili ostati na vezu dok ne prođe, poljoprivrednici će dobiti podatke o količini oborine, ali i mogućnosti tuče, itd. Velika će korist biti i od uvrštavanja podataka radara u prognostičke modele čime će prognoza vremena postati bitno preciznija.

Kojim redom će se radari postavljati na Jadran, kada se očekuju podaci s prvoga online, a kada s posljednjeg?

– Trenutačno su u postupku javne nabave projektiranja i građevinskih radova za radare, a tijekom lipnja ćemo objaviti i nabavu za same radare. U Dalmaciji bi prvi trebao biti postavljen radar na Debeljaku, a zatim u Istri, oba u jesen 2020. dok se instalacija radara na Pelješcu očekuje u proljeće 2021. Prve podatke ćemo imati odmah po instalaciji, dakle krajem sljedeće godine, ako sve bude išlo prema planu.

Jeste li čuli za informaciju da mađarski privatni meteorološki servis s radarima ulazi na Jadran? Znate li što o tome i postoji li tu ikakva suradnja s DHMZ?

– Čula sam za tu informaciju, obratili su nam se s upitom iz Grada Zadra. Međutim, sama tvrtka koja to planira nije nas kontaktirala te očito nisu planirali suradnju. Ne znam detalje o tome kakav instrument planiraju postaviti, pretpostavljam da se radi o X-band radaru. S obzirom na to da se radi o privatnom servisu, podaci će se sigurno naplaćivati, za razliku od DHMZ-ovih radarskih podataka koji će biti javno dostupni.

Jesu li odabrane sve lokacije za postavljanje postaja? Što lokalna samouprava može učiniti po tom pitanju? Kako se može ubrzati taj proces i ostvariti cilj pokrivanja cijele Hrvatske meteorološkom motriteljskom mrežom?

– Nažalost, još postoji veliki broj lokacija koje bismo željeli pokriti mjerenjima, ali nismo od gradova i općina dobili nikakve prijedloge za lokacije. Zemljišta bi trebala biti u vlasništvu općina/gradova ili u vlasništvu RH, s obzirom na to da u sklopu projekta financiranog iz EU fondova nije moguća provedba na privatnom zemljištu. U provedbi projekta znatno bi pomoglo kad bi nam gradovi i općine na području Dalmacije dostavili svoje prijedloge za lokacije novih postaja. Pritom treba svakako uzeti u obzir to da će podaci biti javno dostupni pa će svi gospodarstvenici i javne službe kao i stanovništvo moći podatke koristiti za svoje potrebe. Zato je važno da se postaje postave tamo gdje su podaci najpotrebniji i gdje će biti najkorisniji.

Je li znanstveno dokazano da meteorološki radari ne predstavljaju nikakvu prijetnju zdravlju ljudi?

-Zbog karakteristika zrake meteorološkog radara i njenog usmjeravanja tijekom mjerenja gotovo je nemoguće da se ljudi i druga živa bića nađu u polju emitiranja meteorološkog radara, tim više što se razina emitirane elektromagnetske energije vrlo brzo smanjuje s udaljenošću od izvora zračenja.

Meteorološki radar generira neionizirajuće mikrovalno zračenje koje samo u slučaju izravnog djelovanja može djelovati na način da zagrijava tkiva živih bića. To je do sada jedini znanstveno dokazani efekt neionizirajućeg mikrovalnog zračenja. Međutim taj efekt nije akumulirajući i trenutno nestaje s prestankom izloženosti zraci radara, te obzirom na način rada radara nema posljedica na zdravlje. Za bilo kakav utjecaj bilo bi potrebno višesatno izlaganje ljudskog tijela direktnom izvoru zračenja, odnosno čovjek bi trebalo boraviti direktno ispred antene radara unutar kupole, za vrijeme dok je radar uključen, što nije moguće.

Radari se postavljaju na povišenom terenu, jer svaka prepreka radi smetnju mjerenjima, te još na 15 ili čak 20 metara visoke tornjeve,  a zraka radara nikad ne ide ispod nivoa radara tako da čovjek čak ni u slučaju kad bi se našao odmah uz radarski toranj, ne može doći u dodir s radarskom zrakom. Da nema opasnosti za ljude dokaz je i to što se mnogi meteorološki radari nalaze usred gradova, a uz naše radare u kontinentalnom dijelu zemlje smješteni su objekti u kojima stalno rade ljudi.

Unatoč tome što nema opasnosti od izlaganja zrakama radara u svakoj državi, pa tako i u Republici Hrvatskoj, postoji zakonska regulativa koja propisuje maksimalne dozvoljene razine elektromagnetskog zračenja u okolini. Svi instalirani uređaji koji emitiraju elektromagnetsko zračenje, uključivo radare, moraju udovoljavati toj regulativi. Za svaki se uređaj prije instalacije radi procjena razine elektromagnetskog zračenja u okolini koje će uređaj emitirati i tek ako je ona prihvatljiva pristupa se instalaciji. Nakon instalacije rade se mjerenja stvarne razine elektromagnetskog zračenja s ciljem provjere jesu li izmjerene razine zračenja niže od zakonski dozvoljenih. U praksi su mjerenja zračenja meteoroloških radara uvijek višestruko niža od zakonski dozvoljenih vrijednosti. Štoviše, mjerenja dokazuju da je zračenje mobitela znatno jače od zračenja bilo kojeg meteorološkog radara. To je prvenstveno zbog udaljenosti ljudskog tijela od izvora zračenja i svojstva da se intenzitet zračenja smanjuje s kvadratom udaljenosti.

Financiranje projekta? Kolika je ukupna vrijednost projekta METMONIC? Koliko se sufinancira kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost?

– Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova projekta je 343.914.506,50 HRK od čega se 85% odnosno 292.327.330,52 HRK financira iz EU fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija dok 15% nacionalne komponente u iznosu od 51.587.175,98 HRK sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Koje druge projekte provodi Državni hidrometeorološki zavod i na koji način oni utječu na svakodnevni život građana?

– Osim projekta METMONIC, od većih strateških projekata DHMZ trenutačno provodi i projekt „AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka“ čiji cilj je unapređenje sustava upravljanja i praćenja kvalitete zraka kako bi se postigla učinkovita kontrola i upravljanje kvalitetom zraka u urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama.

U tijeku su i sljedeći projekti financirani EU sredstvima većinom kroz Interreg programe međudržavne suradnje:

Adriadapt – Informacijska platforma otpornosti za jadranske gradove i mjesta
AdriaMORE – Praćenje i upravljanje rizikom od priobalnih vremenskih ekstrema i poplava kao podrška jadranskom sustavu zaštite i spašavanja
I-STORMS – Integrirana strategija upravljanja rizicima plavljenja mora u jadransko-jonskoj regiji
DriDanube – Rizici od suše u Dunavskoj regiji
EMEP – Program suradnje za praćenje i procjenu daljinskog prijenosa atmosferskog onečišćenja u Europi
FRISCO – Prekogranično usklađeno slovensko-hrvatsko smanjenje rizika od poplava – negrađevinske mjere
PRO NEWS – Program za unapređenje nacionalnog sustava ranog upozorenja i prevencije poplava u Albaniji

U završnoj fazi pripreme je i VEPAR – projekt negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava u kojem će DHMZ surađivati s Hrvatskim Vodama na obnovi mreže hidroloških postaja.

Uz to DHMZ provodi i niz znanstveno-istraživačkih projekata od kojih projekte:

AGRO-DROUGHT-ADAPT – Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu
CroClimGoGreen – Klimatske promjene i varijabilnost u Hrvatskoj – od globalnih utjecaja do lokalnih zelenih rješenja
VitaClim – Vitalitet obične bukve (Fagus sylvatica L.) u izmijenjenim klimatskim uvjetima

financira Hrvatska zaklada za znanost, a tu su i drugi znanstveno-istraživački projekti primjerice:

EURO-CORDEX – Dinamička prilagodba regionalnim klimatskim modelima na području Europe
PannEx – Panonski eksperiment proučavanja hidrološkog ciklusa I izmjena energije
HyMeX – Sredozemni eksperiment proučavanja hidrološkog ciklusa
Virtualni Laboratorij – sustav za praćenje promjenjivosti fizikalnih parametara u atmosferi, graničnom sloju atmosfera-more i u moru
Sposobnost prilagodbe Sredozemnih šuma Hrvatske na okolišne pritiske



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime