Pučka pravobraniteljica Lora Vidović bila je gošća tjedna današnje emisije Točka na tjedan N1 Televizije. Hoće li se javiti za još jedan mandat pučke pravobraniteljice, što misli o zabrani ustaškog pozdrava 'za dom spremni' te kome najviše prijeti siromaštvo u Hrvatskoj neke su od tema o kojima je pričala.
Hoće li se Lora Vidović prijaviti za još jedan mandat pučke pravobraniteljice? “Neću, ne. Ostajem pri onome što sam najavila prije više od dvije godine. Osam godina je zaista dugačak mandat, nakon osam godina za mene osobno vrijeme za neke nove izazove, nova učenja… A mislim da je dobro za instituciju, jer je osam godina jedan od najdužih mandata ovakvih institucija u Europi i svijetu”, kazala je.
“Građani nam se neprestano javljaju”
Na pitanje je li se umorila od borbe odgovara: “Od borbe se nisam umorila. Za mene je vrijeme da krenem dalje. Borba s institucijama je teška, ali za mene inspirirajuća i ohrabrujuća, motivirajuća. Neovisne institucije postoje da bi na neki način nadzirale i ograničile tijela vlasti, njihovu moć. Zato je ta borba prirodna i nužna”, kazala je.
“Poanta cijelog našeg rada je onaj građanin koji se u donošenju odluka često ne vidi”, dodala je Vidović.
Broj prijava pučkoj pravobraniteljici raste, istaknula je. “Broj prijava raste, narastao je. Ne znam točan podatak, ali zadnje što smo računali je bilo da je broj prijava za 60 posto bio veći od 2013. godine. Prošle godine je broj pritužbi također porastao u usporedbi s 2019. godinom. Građani se neprestano javljaju i širi se broj pitanja i problema o kojima nam pišu”, istaknula je za N1.
Teško joj je čitati svjedočanstva ljudi, kazala je, onih koji žive u siromaštvu, ne mogu ostvariti brojna prava, istaknula je. Što se njenog ureda tiče, on nažalost ima ograničene kapacitet i bilo bi dobro da ima jaču podršku, kazala je Vidović.
Neku pouku trebamo izvući i iz potresa u Petrinji. “Nije pitanje hoćemo li imati novu katastrofu, nego što ćemo naučiti da ne ponovimo greške koje smo radili”, smatra.
Stariji u posebnom riziku od siromaštva
Kao jedan od najvećih – i rastućih – problema siri sve izraženije siromaštvo naših starijih sugrađana.
“Mislim da su dugi niz godina u negativnom trendu posebno osjetljive osobe starije životne dobi. Stopa rizika od siromaštva za opću populaciju ipak pada, ali za starije do 65 stopa rizika od siromaštva stalno raste i za one koji žive u samačkim kućanstvima je gotovo 50 posto. To znači da nisu dovoljno ciljane mjere socijalne podrške upravo za njih i da je to siromaštvo u kojemu žive je samo jedna od ranjivosti koja ide ruku pod ruku s ostalim problemima”, istaknula je te dodala da je potrebno donijeti novi Zakon o socijalnoj skrbi. Njegovo donošenje, međutim, odgađa se već dvije godine.
Važnost javnog zdravstva
Dostupnost zdravstvene skrbi jedno je od gorućih problema koji muči naše sugrađane, također je istaknula, a ova kriza ukazala je na važnost javnog zdravstva, ističe Vidović. “Jedna od pouka koju ćemo, nadam se, izvući je i važnost osnaživanja javnog zdravstva . Često smo bili suočeni s pokušajima slabljenja javnog zdravstva naspram privatnog i koronakriza je pokazalo važnost javnog zdravstva”, kaže Vidović za N1.
Veliki broj pritužbi koje je njen ured zaprimio odnosio se i na kršenje radničkih prava, nemogućnost rada od kuće, primjerice, kao i ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene. “Posve je jasno da će se siromaštvo povećati zbog ove krize, iako ćemo podatke za 2020. godinu tek imati 2021., 2020.”, dodala je.
O ZDS-u
Zaključno se osvrnula i na ustaški pozdrav ‘za dom spremni’. “Mislim da očita odgovornost leži u pravnim prazninama. Da je jasno propisano što se smije, što ne smije, nesporazuma, nerazumijevanja, neujednačenih, pa i zlonamjernih tumačenja ne bi bilo. Ja u potpunosti podržavam židovsku organizaciju u tome da se Kaznenim zakonom izričito zabrani korištenje svih simbola proizašlih iz ustaškog režima. To je u skladu s ustavnim vrijednostima Hrvatske i Europske unije kojoj pripadamo”, jasna je Vidović.
Na pitanje smatra li da bi se trebala uvesti iznimka za pripadnike HOS-a kaže sljedeće: “Mene bi jako zanimalo što bi u tom slučaju rekao Ustavni sud s obzirom na do sada vrlo jasan stav da se radi o uzviku koji je posve suprotan temeljnim vrijednostima koji u svakom slučaju nije u skladu s Ustavom. Dakle, pokušajte u Njemačkoj ili Austriji započeti neku pjesmu sa ‘Sieg Heil’ i tvrditi da se radi o umjetničkim slobodama. Baš me zanima kako biste prošli”, kaže.
Na pitanje smatra li onda da bi izmjenama i dopunama Kaznenog zakona nedvosmisleno trebalo zabraniti pozdrav ZDS, odgovara: “Da”.
