U večerašnjoj emisiji Otvoreno HRT-a sudjelovali su psihijatri koji su pokušali objasniti kako pandemija utječe na društvo te kako se ljudi nose s osjećajem straha, zabrinutosti i tjeskobe.
Psihijatar Veljko Đorđević rekao je da dok smo u ožujku gledali svijet, Italiju i njihove brojke, pored našeg relativno malog broja zaraženih, mislili smo da će to nas zaobići.
Đorđević: Tek sad smo postali svjesni da je pandemija ovdje
“Onda se govorilo da bolest pogađa samo najstariju populaciju i da su svi drugi pošteđeni. Vrijeme je pokazalo da ne postoje rizične grupe i rizična ponašanja. I tek onda kada su se broj kod nas popele na nekoliko tisuća, tek smo onda postali svjesni da je pandemija ovdje, da je bolest tu”, rekao je Đorđević te dodao da je veliki broj osoba na liječenju, a mnogi su i umrli.
“I sada kada smo se suočili sa smrtnošću u tako velikom broju, umjesto da shvatimo da su u pitanju ljudski životi, nečiji roditelji, brat, sestra, mi na te brojke gledamo kao na statističke pokazatelje, a ne na ljudske tragedije”, rekao je dodavši da dok zdravstveni radnici muku muče da spase ljudske živote mi se i dalje ponašamo kao da se to nas ne tiče.
Đorđević: Brinući o sebi brinemo o drugima
“Liječnici, sestre, socijalni radnici, psiholozi interdisciplinarno muku muče, preživljavaju kako bi spasili ljudske živote, a mi se ponašamo kao da se to nas ne tiče. I sada, hvala Bogu, ja se nadam da je naš narod shvatio da ako se svi zajedno ne nađemo u istom kolu, u istoj koloni, u istim ili sličnim brzinama i pokušamo shvatiti da se radi o situaciji gdje smo svi ugroženi, jer ovaj virus ne bira spol, ne bira dob, ne bira naciju, svi smo ugroženi i sada se trebamo braniti”, rekao je Đorđević poručivši da se brinući o sebi brinemo i o svima oko nas.
Marinić: Osoblje Dubrave daje svoj maksimum
Predstojnica Klinike za psihijatriju Klinička bolnica Dubrava Lana Mužinić Marinić rekla je da su djelatnici KB Dubrava ponosni na ulogu koju ima njihova bolnica te da smatra da su se dobro prilagodili na novonastalo stanje.
“To je velik stres i proživljavaju se i fizički i psihički napori. Kod nas se liječe teški bolesnici, veliki je broj smrtnih ishoda što zahtjeva veliku profesionalnost osoblja, veliku požrtvovnost, empatiju, predanost. Osoblje daje svoj maksimum što na duže vrijeme jako iscrpljuje. Većina našeg osoblja ima dobru prilagodbu. Mi smo kao klinika za psihijatriju od početka organizirali podršku svim djelatnicima koji sudjeluju u radu s oboljelima od covid-19 bolesti”, rekla je poručivši da će oni sve to izdržati jer je to njihov poziv i uloga.
Janović: Ja kad nosim masku štitim vas, vi kad nosite masku štitite mene
Pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumatologiju KBC-a Zagreb Špiro Janović istaknuo je da su najugroženiji određeni dijelovi populacije.
“Posebno bih izdvojio starije jer su oni ugroženi na dva načina - i fizički i psihički. Smrtnost je puno veća u starijoj životnoj dobi. Također bi, uz starije, izdvojio i djecu predškolske i školske dobi koja su se suočila s nečim na što do sada nisu bili naviknuti i na što često niti njihovi roditelji nemaju sve odgovore”, rekao je Janović dodavši da u vulnerabilne skupine spadaju i ljudi koji od ranije imaju nekih mentalnih problema te ljudi koji su ugroženi na neke druge načine npr ekonomski način. Rekao je kako je i optimističan jer vjeruje da ljudi imaju velike mogućnosti prilagodbe te da ćemo se mi iz ovoga izvući na jedan pozitivan način i biti jači nego prije.
“Ja kad nosim masku štitim vas, vi kad nosite masku štitite mene, dakle pokazujemo brigu, ljubaznost i skrb prema drugome. Zato treba maske nositi”, poručio je.
Sever: Nevjernica je prisutnija kod adolescenata
Specijalistica kliničke psihologije Tanja Sever istaknula je kako u dvije najranjivije populacije vlada strah i nevjerica.
“Strah je kod onih mladih i djece koji proživljavaju svakodnevnu priču u kojoj se nešto događa u obiteljima, ili su im roditelji bolesni ili imaju stare osobe pored sebe. Kod onih koji su doživjeli smrt u obitelji strah raste jer nemaju kontrolu nad situacijom. Vrlo je često taj strah kod djece što su mlađi to je veći. Nevjerica je prisutnija kod adolescenata. No istraživanja koja smo proveli kod adolescenata pokazuju da oni više skrbe za svoje, npr. za bake i djedove nego za sebe”, kazala je Sever.
