Beč je ušao u novo demografsko poglavlje koje već sada mijenja sliku grada i njegovog obrazovnog sustava. Prema najnovijim podacima Gradskog školskog vijeća, među približno 112.600 učenika obveznog obrazovanja čak 41,2 posto čine muslimanska djeca, dok je udio kršćana (katolici i pravoslavci zajedno) pao na 34,5 posto.
U apsolutnim brojkama to znači da u austrijskoj prijestolnici školu pohađa više od 46.000 muslimanske djece, oko 28.000 katolika i približno 11.000 pravoslavnih učenika, dok su ostali bez vjerske pripadnosti ili pripadaju manjim zajednicama.
Ovaj demografski pomak rezultat je višedesetljetnih migracijskih tokova iz Turske, Bosne i Hercegovine i arapskih zemalja, kao i viših stopa nataliteta u muslimanskim obiteljima u usporedbi s austrijskim prosjekom.
Podaci su izazvali snažan odjek u javnosti jer, osim što označavaju statističku prekretnicu, otvaraju pitanja o integraciji, funkcioniranju školskog sustava i društvenoj koheziji u gradu koji se dugo smatra simbolom europske multikulturalnosti, javlja javlja Vienna.at.
Reakcije društva: zabrinutost i politička instrumentalizacija
Objava ovih podataka pokrenula je žestoke reakcije. Desni politički akteri poput FPÖ-a govore o „kulturnoj zamjeni“, dok liberalni i gradski krugovi naglašavaju potrebu učenja vrijednosti demokracije i međureligijskog dijaloga.
Osim toga, podaci ukazuju na značajan porast učenika kojima njemački nije materinji jezik, što stvara izazove u nastavi i komunikaciji.
Nastavnici upozoravaju da je njemački postao sekundarni jezik u mnogim razredima, pa se tempo i pristup nastavi moraju prilagoditi, što može utjecati na kvalitetu obrazovanja.
Roditelji austrijskog podrijetla izražavaju zabrinutost da će njihova djeca biti u nepovoljnijem položaju, dok muslimanske obitelji upozoravaju na rizik stigmatizacije ako se svi problemi reduciraju na brojke.
Beč kao predvodnica
Bečki primjer nije izoliran slučaj, već dio šireg europskog trenda u kojem veliki gradovi bilježe značajne demografske promjene. Berlin, Bruxelles, Malmö i Pariz već desetljećima svjedoče rastu udjela muslimanskog stanovništva, dok se tradicionalno kršćanske zajednice smanjuju. Beč je sada postao jedan od simbola tog procesa, a objava službenih brojki koje potvrđuju da muslimanska djeca nadmašuju kršćansku populaciju u školama dodatno je naglasila pitanje: što dalje?
Hrvatska je još uvijek demografski relativno homogena zemlja, no procesi migracija, ekonomske integracije i globalnih kretanja ne zaobilaze nikoga. Već danas vidimo porast doseljavanja radne snage iz Azije i Afrike, što znači da će pitanja integracije, jezične prilagodbe i kulturnog suživota ubrzo postati dio i naše svakodnevice.
