Kreditni oporavak, koji u sektoru poduzeća traje od sredine prošle godine, proširio se i na sektor stanovništva. U travnju je prvi put u dvije godine zabilježen rast od 0,2 posto na godišnjoj razini, a povoljne trendove u Hrvatskoj udruzi banaka koja je izdala novu kvartalnu analizu tumače iščezavanjem učinaka konverzije kredita u švicarskim francima.
Kako piše Večernji list, zbog prodaje ukupno 5,9 milijardi kuna loših kredita u 2016. i još milijardu u prvom kvartalu ove godine smanjena je bilanca bankarskog sektora te su ukupni plasmani u travnju bili za jedan posto niži nego u istom razdoblju prošle godine.
- Pritisak na pad kamatnih stopa se nastavio, a smanjena je i potreba za inozemnim financiranjem. Zbog toga je udio inozemne pasive pao na povijesni minimum od 7,8 posto – kažu u HUB-u, pa se više od 92 posto kredita financira iz depozita hrvatskih građana i poduzeća.
Inozemni dug bankarskog sektora smanjen je za 3,7 milijardi eura u protekle dvije godine. Iz HUB-a poručuju da o otpornosti bankarskog sustava na šokove poput Agrokora govori podatak da je stopa adekvatnosti kapitala dosegnula novi maksimum od 23,1 posto. Kamatne stope i dalje padaju; prosječna kamatna stopa na stambene kredite od 4,52 posto na kraju prvog tromjesečja kretala se u okviru intervala eurozone. Omjer operativnih troškova i dohotka banaka od lani pada i sad je na povijesnom minimumu od 43,9posto. Povrat na prosječnu aktivu iznosi 1,1%, a povrat na prosječni kapital 7,9 posto.