Danas je u Atriju Hrvatskog narodnog kazališta Split s početkom u 11 sati održana konferencija za medije povodom dramske predstave „Judita.“
Prvu dramsku premijeru 70. Splitskog ljeta, ali i prvi književni tekst na hrvatskom jeziku u monodramskoj formi premijerno će, pokraj marjanske Crkve svetog Jere 16. srpnja, izvesti glumica HNK Split Katarina Romac uz glazbenu pratnju Stanislava Kovačića, a u režiji Dražena Krešića.
Voditelj Odnosa s javnošću Splitskog HNK-a Davor Vuković otvorio je press konferenciju podacima o praizvedbama Judite, ali i ukratko predstavio samo djelo: „Budući da je ovo Splitsko ljeto jubilarno, a i obilježava se 500 godina smrti Marka Marulića, nameće se odnos prošlosti i festivala baštine ovog našeg podneblja. 1946. izvedena je prvi put, potom je Carić postavlja na Pjacu, što je danas nezamislivo, i Voćni trg, a 2000. je praizvedba opera „Judita“.
Tekst nije samo dramski već i obljetničarski, a ona je oduvijek i zauvijek aktualna. Judita je pored svih muškaraca ušla u borbu i obranila svoju domovinu i kraj. Jako je važno djelo za Split koji je tada imao sličnu sudbinu.“
Intendant Vicko Bilandžić prokomentirao je prostor na kojem se predstava izvodi: „Drago mi je da imamo pressicu za pressicom. Svi smo naučili pomalo iz Judite, lijepo je naučiti iz povijesti. Mi smo ovo zamislili kao dug antici. Jako je bitno da smo je smjestili kod Crkve svetog Jere, teško je pristupačno, nema struje, smanjeno je gledalište. Nismo ovo promišljali zbog Marulićeve godine, a kad je već proglašeno, htjeli smo naći nešto čime ćemo to obilježiti. Izišlo je iz naše Katarine Romac, kolegice glumice da snažno djelo iznese pred publiku. Ovo je veliki projekt, iako sam ga zvao malim, ali više je od pola težak od ostalih premijera zbog prostora i akustike. Autorski je tim dao sve od sebe, nadam se da će se dugo zadržati na Splitskom ljetu jer to i zaslužuje. Zahvalio bih se i župi i crkvi što razumiju kazalište i što nas podržavaju. Danas predstavljamo prvog od četiri Kovačića na Splitskom ljetu, drago mi je da je Stanislav s nama.“
Redatelj Dražen Krešić ukratko je objasnio kako je autorski tim pristupio djelu: „Htio bi zahvaliti na ukazanoj prilici. Velika je čast dobiti priliku raditi ovako veliki naslov. Sretan sam na toj prilici, a nadam se da će publika uspjeti prepoznati naš rad. Sretan sam s timom koji imam iza sebe. Htjeli smo čitati Juditu univerzalno. To je neki arhetipski model koji pokazuje ženu koja je stala pred 120 000 ljudi i preuzela stvar u svoje ruke. Nismo se htjeli odvajati od stare hrvatske riječi, nastojali smo je približiti je kroz mizanscenu, igru, pokret, glazbu sve, to smo dobili i prostorom. To su bili inicijalni motivi, na publici je da prosudi koliko smo u tome uspjeli. Nadam se da će biti zadovoljna prikazanim.“
Ulogu Judite utjelovit će Katarina Romac: „Bila sam studentica Brune Bebić, prof. art na UMAS-u, a ona njeguje hrvatski jezik i interpretaciju Judite. Mene Judita prati i na stolu mi je bila 2021. godine kada su me iz GKMM-a zamolili za jedan audio zapis, ali bez akcentuacije, bez čega nema te riječi. Tad sam zamolila dr. sc. Anitu Runjić-Stoilovu, prof. koja mi je pomogla s akcentuacijom, a tada sam se pozabavila nekim dijelovima Judite.
Meni taj jezik nije stran, ali u ovoj monološkoj formi pomalo i je. Dr. sc. Sanja Vulić Vranković, prof. akcentuirala je tekst, vjerujem da je njezina rekonstrukcija jezika fenomenalna. Nismo bježali od teksta, on samo da se izgovori daje nešto, prekrasan i u audio zapisu. Predstavlja mudrost u Bibliji, a nas je zanimalo što je ona kao žena. Betulijski je puk demoraliziranja, a nama je bilo bitno kako od nje napraviti ženu koja je s njima. Trebali smo naći njene slabosti i mane, kako se manifestira to samopouzdanje da će se dogoditi ono čemu težimo.
Tekstu smo pristupili kao da je realističan, možda vam se to čini apstraktno. Ja imam kondiciju za napredovanje, a kazalište mi daje prilike. Volim partnera, Stanislav će mi uvelike pomoći. Prostor nam je prijatelj, svugdje po kazalištu smo se bavili time. Imali smo neko malo osvjetljenje, a tamo, kod svetog Jere prilike su se otvorile. Arheolog dr. sc. Miroslav Katić dao nam je puno informacija. Marulić je tamo imao zemlju, postoji mogućnost da je on tamo to pisao. Od Judite se da napraviti HBO spektakl, a sve je tako monumentalno i svedeno na kolaž dijelova za koji nam se učinilo da je ono najvažnije. Juditi smo joj dio Marulića koji on nije napisao, koji nije stavio u tekst. Čini mi se da smo dramaturški napravili dobar kolaž za ovu formu.“
Violončelist Stanislav Kovačić približio je svoju ulogu: „Moja je uloga glazbena, sviram i izvodim na sceni. Svirao sam tijekom predstava, ali stojim uglavnom iza, guslam. Dobio sam zadatak da glumim Holoferna, ako se to može ovako. Jako sam sretan na toj ulozi, uzbudljiva je. Ovaj je tim prekrasan. U cijeloj kazališnoj karijeri nisam radio s ovakvim ulogama. Bio sam nesiguran prije ulaska u kostim, a kada sam ušao, osjećao sam se kao čarobnjak. To su radišni ljudi koji su posvećeni svome poslu.
U Splitu sam dosta svirao na cesti, neki me ljudi pozdravljaju, a ja ih ne poznajem. Dosta sam svirao na Voćnom trgu, ispod Marulića, a sada se dogodila realizacija svega što sam priželjkivao.“
Scenografkinja i kostimografkinja Sanja Jureško opisala je zahtjevnost prostora i kostime: „Prostor je fantastičan, ne traži puno intervencija, htjeli smo to poštovati. Naša je predstava tu savršeno sjela. Idemo na privatne posjede, ne na ništa strano i ništa plastično. Betulijci nose dlake od deve kako bi došli u komunikaciju s Bogom, dok Judita doživljava transformaciju u kostimu, a Holofernov je kostim vojničko-zelene boje.“
IZ HNK-a poručuju da će biti organiziran prijevoz sa Svetog Frane u 20:30, jednako kao i za izvedbe na Benama. Kapacitet marjanskog gledališta je 40 ljudi i 20 entuzijasta, a navode kako ovo nije predstava s najmanje gledatelja, već da je na Marulićevim danima bilo kapaciteta samo za 2-3 ljudi i prostor je sličan Sceni 55.
Osim premijerne izvedbe odigrat će se još tri, 19., 20. i 21. srpnja u 21h pored marjanske crkvice.
