Na današnji dan prije točno dvije godine Tvrđava sv. Nikole u Šibeniku uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetske baštine kao dio cjeline “Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća”. Taj 9. srpnja 2017. godine važan je datum za povijest grada Šibenika i Šibensko-kninske županije budući da je takvim priznanjem Krešimirov grad postao jedini u Hrvatskoj i jedan od rijetkih na svijetu koji ima čak dvije znamenitosti koje je prepoznao i zaštitio UNESCO.
Nakon ovog velikog priznanja, zadnje dvije godine su se intenzivirale aktivnosti s ciljem potpune revitalizacije, očuvanja i održive turističke valorizacije jedne od najljepših renesansnih tvrđava na Mediteranu, a paralelno s tim i čitavog područja Kanala svetog Ante.Čitavim projektom koordinirala je Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije, a prva etapa prema cilju koji se zove “potpuna revitalizacija Tvrđave sv. Nikole” – odrađena je nedavno, 15. lipnja kad je ovaj spomenik kulture svečano otvoren za posjetitelje.
U protekle tri godine u obnovu je uloženo oko pet milijuna kuna, od čega četiri milijuna kuna iz proračuna Šibensko – kninske županije dok je ostatak financiralo Ministarstvo kulture. Provedeni su radovi na čišćenju objekta, nužnoj sanaciji i sigurnosti posjetitelja. Sanirano je brodsko pristanište i rampa na glavnom ulazu, postavljene su sigurnosne ograde, odvezen nagomilani otpad te je omogućen siguran i organiziran pristup lokalitetu.
“Iznimno sam sretna i ponosna što smo uspješno odradili prvu dionicu, a također se zahvaljujem svim ljudima, organizacijama i institucijama na čiju smo podršku cijelo vrijeme mogli računati. Mislim da tek dolazi vrijeme kad ćemo ozbiljno razmatrati činjenicu kako smo rijedak primjer u svijetu. Ova Tvrđava najbolji je spomenik našem kraju i svim budućim naraštajima koji će uživati u njezinom kulturnom ali i turističkom potencijalu”, izjavila je Anita Babačić Ajduk, ravnateljica Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije.
Dodala je i to kako su se nakon uvrštenja na UNESCO listu pojačale aktivnosti pa je tako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobrilo projekt vrijedan 2.6 milijuna kuna za izradu cjelokupne dokumentacije za rekonstrukciju i sanaciju tvrđave te 26 milijuna kuna za Posjetiteljski centar u buffer zoni u uvali Minerska kroz projekt Turistička valorizacija Kanala sv. Ante – druga faza. Također, Ministarstvo Državne imovine dodijelilo je Šibensko-kninskoj župniji na korištenje u periodu od 50 godina prostor bivše vojarne Minerska za realizaciju navedenog projekta.
Tvrđava sv. Nikole podignuta je sredinom 16. stoljeća na ulazu u kanal sv. Ante, uskome morskom prolazu koji vodi do Šibenika. Smještena je na južnoj strani kanala, na malenu otoku, a južnim je dijelom povezana uskim putićem s kopnom. Svojom sjevernom stranom istaknuta je prema suprotnoj strani kanala, čineći tako nadzor nad morskim putevima tog područja. Razlog izgradnje bio je pad grada Skradina pod navalom Turaka 1522. godine. Osvajanje Skradina omogućilo je Turcima povoljan položaj za ostvarivanje pomorske veze s unutrašnjošću već osvojena teritorija, što im je bilo posebno važno radi trgovine i izvoza sirovina. U slučaju ostvarivanja njihova plana grad i luka Šibenika bili bi ugroženi, a za jedan od strateški najvažnijih gradova na obali Jadrana to nije bilo dopustivo. Sama luka grada bila je koliko toliko sigurna, a jedini ulazak u grad bio je upravo kroz uski kanal sv. Ante pa se mjesto nove utvrde nametnulo samo po sebi. Šibenik je dodatno zatražio pomoć od Mletačke Republike koja je pristala, imajući na umu važnost grada i smatrajući da onaj tko drži Šibenik, drži i veći dio tog dijela Jadrana.
