Projekt Watercare: “Hidrocentrala Zakučac ispuštanjem vode ispire sve, nećete naći značajna onečišćenja na ušću Cetine!”

Radi se o EU-projektu vrijednom 2,8 milijuna eura u trajanju od 2,5 godine

Konferencija i javna tribina “Voda i klimatske promjene”, kojoj je domaćin bila Splitsko-dalmatinska županija, odnosno Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu, polučila je odlične rezultate, budući su se na jednom mjestu našli I iskustva razmijenili, svi dionici projekta “Watercare”. Naime, radi se o EU-projektu vrijednom 2,8 milijuna eura u trajanju od 2,5 godine, a koji po prvi puta okupio brojne stručnjake samo s jednom temom – more!


Pod “kapom” Interreg projekta, zajedničkim snagama znanstvenici i s talijanske i s ove naše strane najljepšeg Jadranskog mora, izučavaju kako spriječiti onečišćenje mora, te detektirati naplavine I fekalne vode, koje rijeke donose u Jadranski “zaljev”. Pa su partneri, a njih je ukupno deset, u splitskom hotelu Cornaro predstavili svoje projekte, koje sve objedinjuje Splitsko-dalmatinska županija, pa je koordinator Martin Bućan, najavio nove tribine, nova druženja kako bi zajedničkim snagama iznjedrili  rezultate u čuvanju voda i mora!

Na završnom okruglom stolu, kojeg je moderirala voditeljica projekta “Watercare” doc.dr.sc. Maja Krželj, zaključeno je kako treba i dalje intezivno raditi na još boljem umrežavanju partnera koji sudjeluju u “Interreg Italy-Croatia” projektu. Svi naravno najveću pomoć u ovom segmentu očekuju od krovne organizacije a to je regionalna vlast, naša Splitsko-dalmatinska županija koja minulih godina kroz razne projekte, intezivno radi upravo na očuvanju najvažnijih resursa – rijeka i mora!

– Svi projekti se u pojedinim dijelovima i preklapaju, što znači kako ćemo problem sagledati sa raznih strana, što je po svemu i naša velika prednost – istaknula je dr.sc. Krželj, dok su se svi složili u promišljanju kako se pri postavljanju plutača za “eko-uzbunu” na ušću Cetine i Neretve, zbog obilnih kiša uslijed klimatskih promjena, treba voditi računa i o hidrocentralama.

Naglašeno je kako zbog različitosti područja, svakom istraživačkom dijelu treba prići na različit način, što je posebno izraženo na ušću Cetine, gdje sva mikrobiološka onečišćenja donesena kroz riječni sliv, jednostavno “izbriše” ritam rada hidrocentrale Zakučac, koja ispuštanjem vode, ispire sve!


Marin Miletić, projekt menager “Interrega” kazao je:

– Obje države, i Italija i Hrvatska, imaju interes da se projekt nastavi i u slijedećem financijskom periodu, no sada trebamo definirati u kojim smjernicama ćemo ići. Izlaganja su “otvorila” problematike i brojna pitanja, a poglavito – što konkretno napraviti? Projekti razvijaju različite aspekte u svom promatranju, a svima je jedno zajedničko – analiza, sprječavanje i pronalaženje rješenja kako anulitati štetu od slivnih i fekalnih voda.



Prof. Roko Andričević, sa splitskog Građevinskog fakulteta, rekao je kako je
cijeli “Interreg” projekt temeljen na suradnji talijanskih i naših iskustava, no nažalost mi dosta kaskamo vremenski u usporedbi s Talijanima i njihovim istraživanjima.

– Moram istaći kako nećete naći značajna onečišćenja na ušću Cetine jer je tu prisutan utjecaj rada hidroelektrane Zakučac i njenog dirigiranog puštanja određene količine vode, koja “čisti” rijeku od onečišenja. No hoćete imati mikrobiološka onečišćenja i to u povećanoj razini, zbog izrazitog fekalnog onečišćenja, u Kaštelanskom zaljevu. Tamo je prisutan i direktni utjecaj na kvalitetu mora i kiše, ali i prelijevanja fekalnih voda – istaknuo je prof. Andričević, dok je stručnjak sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, Slaven Jozić dodao:

– Trebamo iskoristiti podatke svih nas, rezultate svih projekata te ih sažeti. Samo zajedničkom suradnjom možemo dobiti širu sliku kako zaštiti vodne resurse.

Naravno kako je zajednička suradnju dogovorena, i to pod patronatom Splitsko-dalmatinske županije, jer svima je želja i osnovni cilj iznaći rješenje kako anulirati nova zagađenja Jadranskog mora, od praćenja ugroženosti slanosti morske vode, do povećanog onečišćenja.

Pa je plan sutra imati i zajedničku bazu podataka kako bi se u narednim periodima, i budućim projektima radimo na dodatnoj zaštiti Jadranskog mora, našeg bisera.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime