U sklopu javne rasprave o nacrtu Masterplan studije urbane revitalizacije Istočne obale i Kopilice u showroomu projekta predstavljena je Master studija „Predviđanja budućih potreba u sektorima demografije, turizma, ekonomije“. Studija, čiji su podaci korišteni prilikom izrade nedavno predstavljenog Masterplana, geografski obuhvaća grad Split, Urbanu aglomeraciju Split te otoke Brač, Šoltu, Hvar i Vis, koji su brodskim linijama povezani sa Splitom, a izradio ju je Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba.
Studijom je analizirano stanje te su identificirani trendovi kretanja stanovništva/kućanstava, razvoja turizma, prometa i stanogradnje na području Splita i urbane aglomeracije, odnosno scenarijskom su analizom projicirana kretanja stanovništva, kućanstava, zaposlenosti i turizma za razdoblje do 2040. godine, s posebnim osvrtom na 2030. Studija je ponudila tri scenarija na temelju projekcija što bi se dogodilo ako Grad ne poduzme nikakve akcije urbanističkog, gospodarskog i demografskog planiranja, odnosno kakav bi bio ishod u slučaju da Grad nastoji promijeniti infrastrukturu i strukturu gospodarstva kako bi smanjio iseljavanje i gužve, a povećao gospodarski rast, što i jest namjera Masterplana „Split United“.
„Osnovni scenarij predviđa nastavak utvrđenih trendova, Scenarij konvergencije napravljen je prema prosjeku EU koji podrazumijeva promjenu strukture gospodarstva, dok se Scenarij povratka stanovništva u Split odnosi na zaustavljanje iseljavanja stanovnika Splita na područje Županije te povratak oko 13.000 stanovnika koliko ih se iz grada iselilo u razdoblju od 2011. do 2017. Sva tri scenarija predviđaju smanjivanje broja stanovnika u Splitu s trenutnih 171.000 na između 134.000 i 145.000 do 2040. godine, no projektima poput Kopilice taj pad se može smanjiti“, istaknula je dr. sc. Ana-Maria Boromisa, pročelnica Odjela za međunarodne gospodarske i političke odnose IRMO-a.
U osnovnom scenariju pad je najbrži i najizrazitiji. Scenarij povratka, odnosno tzv. građevinski boom, kod kojeg je u obzir uzeta mogućnost stanovanja unutar Splita, odnosno provedba POS projekta na Kopilici te razvoj Istočne obale bez sveobuhvatne provedbe ostalih razvojnih politika, ublažava brzinu pada stanovništva, dok je u scenariju konvergencije pad sporiji i prati ga održivi razvoj turizma i prometa.
U scenariju povratka struktura stanovništva utječe i na sporije smanjivanje prosječne veličine kućanstva. Pretpostavljeno je da je za povratak oko 13.000 odseljenih osoba u periodu od 2020. do 2024. potrebno oko 800 stanova godišnje, dok je u scenariju konvergencije predviđena izgradnja oko 500 stanova godišnje. Međutim, povećana stambena potražnja koja proizlazi iz povratka stanovništva mogla bi ponovno dovesti do povećanja cijene stanova i iseljavanja. Drugim riječima, da bi scenarij povratka bio realan, potrebna je promjena strukture gospodarstva – ograničavanje masovnog turizma te promjena strukture smještaja.
Smještajni su se kapaciteti, naime, na području grada Splita u razdoblju od 2010. do 2016. povećali za 2,68 puta, međutim njihova iskorištenost u 2016. bila je izrazito niska, sa stopom zauzetosti od svega 20,12%. Dodatno, broj osoba po kućanstvu se s 3,1 u 2001. smanjio na 2,8. S druge strane rastao je broj dolazaka turista za 2,7 puta u periodu od 2012. do 2017. uz povećanje noćenja za 3 puta te produženje prosječnog vremena boravka u gradu s 2,55 na 2,85 dana. U nastavku ovakvog trenda Split bi 2020. godine posjetilo 1.2 milijuna turista, deset godina kasnije ta brojka bi bila 7.7 milijuna da bi 2040. u gradu boravilo 9.4 milijuna turista. Takav broj dolazaka premašuje smještajni kapacitet i projekcije mogućnosti njegova proširenja.
Scenarij povratka ima značajan utjecaj i na dnevne migracije unutar urbane aglomeracije. Na temelju pretpostavki ovog scenarija, kada bi se 13.000 odseljenih postupno vratilo u razdoblju od 2020. do 2024., uz pretpostavku da se u značajnoj mjeri radi o zaposlenim osobama koje dnevno putuju na posao i s posla u Split, radilo bi se o 600 do 1800 osoba manje koje sudjeluju u dnevnim migracijama. Doda li se tome i razmatrana komponenta prestanka iseljavanja iz Splita u druge gradove i općine unutar Županije, odnosno nulti migracijski saldo između Splita i drugih gradova i općina unutar SDŽ, može se govoriti o daljnjih 500-2000 dnevnih migranata manje nego u osnovnom scenariju odnosno povratak stanovništva značajno bi smanjio prometni pritisak, jer bi se dnevne migracije smanjile za 5-20%.
„Ova studija ulaz je za masterplan koja je pokazala kako je, ako se želi smanjiti broj dnevnih migracija, nužna stambena izgradnja u Splitu koja će biti povoljna te da je potrebno turistički promet smanjiti da ne bude samo vikendima i u dva ljetna mjeseca. To su zdravorazumski zaključci koji su sad potkrijepljeni brojkama. Od tri navedena scenarija ne može se sto posto precizno reći koji je najrelevantniji za Masterplan, ali najrealniji bi bio raspon između osnovnog scenarija i potpunog provođenja politika“, dodala je dr. sc. Ana-Maria Boromisa.
Prezentaciji studije prisustvovali su brojni predstavnici jedinica lokalne samouprave koji su izravno i neizravno obuhvaćeni kako studijom tako i Masterplanom.
„Drago mi je da smo čuli vrlo jasne brojke temeljene na statističkim podacima i analizama IRMO-a, koje su nam potvrdile da je planski razvoj područja Grada Splita jedina mogućnost. Kad smo započeli s predstavljanjem Masterplana istaknuo sam da se moramo uhvatiti ovog posla koji nadilazi jednog gradonačelnika i jedno gradsko vijeće. To je do sada izostalo pa se suočavamo s brojkama koje nisu ugodne, a stanovništvo će i dalje padati ako ne napravimo zaokret u vidu revitalizacije Istočne obale i Kopilice, koji uključuje i realizaciju POS stanova. U sljedećim godinama predstoji nam dobro pripremiti projekte koji proizlaze iz Masterplana“, zaključio je gradonačelnik Andro Krstulović Opara.
