U HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog jutros se govorilo o kampanji cijepljenja.
https://www.facebook.com/prviprogramradija/videos/527960641972059
Pitanje je bilo kako motivirati ljude na cijepljenje - nagradom ili kaznom?
U emisiji su gostovali dr. sc. Diana Mayer, epidemiologinja HZJZ-a, doc. dr. sc. Tanja Jurin, profesorica psihologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i Petar Tanta, savjetnik za komunikaciju.
Tanta: Stali smo, a nismo ni krenuli
Komunikacijski savjetnik Petar Tanta rekao je da je kampanja počela skromno i da se odmah na početku dogodio problem s nedostatkom cjepiva.
"Tu je nastao komunikacijski jaz s obzirom na to da su najavljivali da cijepljenje kreće i da će procijepljenost biti uspješna. Stali smo, a nismo ni krenuli. Nakon toga krenula je kampanja "Misli na druge cijepi se", za koju smatram da ima dobar apel u sebi. Ako želimo kvalitetnu kampanju i doći do određenih postotaka ljudi, prvo je - fokus grupa koja će nam odgovoriti na pitanje zašto ljudi koji će se cijepiti, a u ovom trenutku imaju pretpostavke da se ne cijepe, zašto se ne cijepe i onda tako dođemo do poruke koju možemo poslati prema njima", rekao je. Dodao je i kako je kampanja došla u drugu fazu i da treba okrenuti ključnu poruku - cijepi se zbog tog i tog razloga jer je bitno.
Na pitanje jesu li razne afere odmogle, Tanta je rekao kako nisu utjecale na to da se ljudi cijepe i odluče zaštititi sebe, ali da su možda utjecale tako da su ljudi bili nervozniji što nisu mogli iskoristiti što im nije bilo dano.
"Moramo ispitati kako i što ljude odvraća od cijepljenja"
Profesorica psihologije Tanja Jurin dodala je da se ljudi razlikuju i da smatra kako su zanemareni stručnjaci koji se bave ljudskim ponašanjem i koji su mogli ispitati kako i što ljude odvraća od cijepljenja.
"U podlozi ne leži jedan razlog i nećemo ga pokriti jednom porukom. Princip mora biti za širu populaciju, ali i satkan prema pojedincima. Moramo ići prema razlozima koji ih muče", naglasila je.
Istaknula je i da se jedan dio ljudi neće uspjeti ni uvjeriti, jer je porast antivaksera u svim zemljama.
"Vidimo i otpor prema obaveznom cijepljenju djece i do takvih ljudi kampanja će teško doprijeti i promijeniti njihov stav ili mišljenje. Ali postoje ljudi koji imaju dvojbu i na tu dvojbu treba odgovoriti", rekla je.
Epidemiologinja: Cijepljenje je jedini alat koji će nam sigurno pomoći ako se cijepi dovoljan broj ljudi
Epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dijana Mayer istaknula je kako su na početku, kad su imali malo cjepiva koje nije dolazilo redovito, imali veću zainteresiranost i da im se činilo da se 90 posto ljudi želi cijepiti.
"Međutim, sad kad imamo 500.000 doza, odaziv je manji. Ako pogledamo par desetljeća unazad, primjer velikih boginja - to su bolesti koje nemamo zahvaljujući cjepivu, velikom odazivu i jer je bilo obavezno. Ovo cjepivo protiv covida nije obavezno, nema prisile, ostavljeno je na solidarnost građana kako bi se vratili što je prije moguće u normalu. Cijepljenje je jedini alat koji će nam sigurno pomoći ako se cijepi dovoljan broj ljudi", istaknula je.
Dodala je i da je do sada cijepljeno oko 43-44 posto, što je premalo da bismo imali kolektivni imunitet.
O zdravstvenim radnicima iz Zadra koji se ne žele cijepiti
Osvrnula se i na Zadar, gdje 40 posto zdravstvenog osoblja nije cijepljeno, ali ni dosta ljudi starijih od 60 godina.
"To su uglavnom ljudi koji su preboljeli bolest ili se iz nekog razloga ne mogu cijepiti. Vjerujem da će se i oni s vremenom odazvati. Mi se svi nadamo da ćemo doći do 70 posto."
Nagrade ili kazne
Na pitanje kako potaknuti ljude na cijepljenje - nagradama ili kaznama, Tanta je rekao kako dosadašnja kampanja nije imala sveobuhvatne elemente - plakate, digitalnu ekstenziju na društvenim mrežama....
"Kad iscrpimo apsolutno sve mogućnosti, onda treba krenuti na sistem kazni i nagrađivanja. Osobno sam uvijek da te kazne smanjimo na minimalno i da budu simbolične."
Jurin je istaknula kako nagrade uvijek bolje djeluju.
"Ovo što trenutno gledamo potpuno antagonizira ljudi koji su neodlučni. Način komunikacije zastrašivanje i prijetnje neće ljude privoljeti da se odluče cijepiti, upravo suprotno ugasit će televizor, okrenuti leđa informacijama i bit će ljuti", rekla je.
"Kazne se ne pokazuju dobrim modelom osim ako je cijepljenje obavezno. U situaciji kad nije, kazne mogu izazvati revolt i ono što ne želimo - manji broj ljudi koji će se odazvati na cijepljenje", dodala je.
