Prošlog tjedna mediji su prenijeli podatke pulske tvrtke “Coin” koja je izradila interaktivnu analizu zaduženosti lokalnih jedinica u Hrvatskoj. Prema spomenutoj analizi, Zagreb, Rijeka i Dubrovnik su gradovi u Hrvatskoj s najvećim kreditima, a među općinama prednjače Dugopolje, Primošten i Konavle. U analizi se navodi, među ostalim, da je Primošten je lani imao 23,5 milijuna kuna duga, čime je zauzeo 19. mjesto u Hrvatskoj, a drugi je po odnosu duga i prihoda budući da mu, kako su naveli, dug premašuje prihode za gotovo 22 posto te čini udio od 121,6 posto prihoda.

Na analizu financijskog stanja u Primoštenu reagirala je Iris Ukić Kotarac, službenica Općine Primošten i gradska vijećnica šibenskog Gradskog vijeća.

Ukić Kotarac u svojoj objavi na Facebooku detaljno se osvrnula na “Coinovu” analizu ističući da je puna manjkavosti, a pri tom se upitala je li Ministarstvo financija skupo platilo ovu uslugu kada je ionako moralo posjedovati sve službene podatke koje je moglo i trebalo javno publicirati.

Njenu Facebook objavu prenosimo autentično i u cijelosti:

Sve je stvar perspektive…
IMAM KREDIT
MOJA ZADUŽENOST JE 1000 POSTO!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Ovih dana u medijima provlači se informacija kako je Općina Primošten prezadužena, kako je opterećena kreditima i kako je situacija u najmanju ruku strašna.

PETRINA ŽULJA
Na prvi pogled, prosječnom građaninu, čitatelju novinskog članka, može se učiniti kako su podaci tvrtke Coin koja se bavi IT konzaltingom i koja je izradila interaktivnu kartu zaduženosti lokalnih jedinica (i taj posao očito nekome naplatila) točni. Ova vijest došla je kao melem na ranu onima koje Petrina žulja jer eto konačno su dobili potvrdu teze da je nemoguće da sve u Primoštenu tako savršeno funkcionira i da je konačno razotkrivena prava istina o „Modelu Primošten“. Međutim, ovaj članak upravo je dokaz o tome da je sve sjajno!

Radi boljeg razumijevanja krenimo redom. Točno je, Općina Primošten ima kredite ali je isto tako točno da se ova analiza na poklapa sa propisima koji utvrđuju postupak zaduživanja. Ona prezentira priču u sasvim drugom pravcu.

STAMBENO SAM ZBRINUTA ALI PREZADUŽENA 1000%
Da bi vam bilo jasnije uzmimo primjerice moj stambeni kredit od milijun kuna dok moj godišnji prihod recimo da iznosi 100.000,00 kuna. Prema Coin-ovoj analizi prezadužena sam 1000 posto!!!
Ajme, jesam li zbog toga neuspješna, da li je moj potez da si osiguram krov nad glavom nenormalan…. Treba li me ovih mojih „1000 posto prezaduženosti“ baciti u očaj. Da li da gledam stvari onako kako to „Coin“ radi, da uzmem u omjer samo jednu godišnju plaću i ukupan dug za stan ili da se skuliram.

Skulirat ću se! Kredit sam digla na 30 godina (već sam 9 otplatila), plaća mi ne bi trebala padati a ako uzmem u obzir da primjerice godišnja rata kredita meni i suprugu ne stvara ikakav poremećaj u životu, jer je banka prethodno jako dobro procijenila naš kreditni rizik, naše potencijale i vrijednost nekretnine, stvari ipak izgledaju malo drugačije.

Vratimo se na Primošten. Građani iz bombastičnog naslova koji vrišti „Primošten prezadužen“ nemaju informaciju da je općina kredit uzela, (ne radi primjerice krpanja plaća kao što se nekad radilo ili kupnje novog automobila), već radi izgradnje upravne zgrade gdje su smješteni vrtić, knjižnica, gdje rade 2 komunalna poduzeća i sama općina (pa nema plaćanja najamnina), da je kredit tu radi kanalizacije, uređenja rive, radi izgradnje nove zgrade zdravstvene stanice, staračkog doma, pozicioniranja Primoštena kao destinacije u vjerskom turizmu (Camini Lauretani) i slično…međutim to se iz naslova i iz analize ne da zaključiti.

E pa upravo je u tome štos! (Bojim se da je u ovom slučaju tek riječ o jednoj skupoj aplikaciji koju je država nekome platila premda Ministarstvo financija ionako mora imati sve službene podatke koje je moglo i trebalo javno publicirati pa bi se možda i izbjegao ovaj trošak).

PROPISI
Zakonom o proračunu (NN 87/2008), te Pravilnikom o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 55/2009) predviđen je postupak kreditnog zaduživanja općina. Isti je dozvoljen samo za investiciju planiranu proračunom, isključivo uz suglasnost Vlade (Ministarstva financija) i to u okviru propisanih zakonskih ograničenja.
Općina je dobila sva potrebna odobrenja i suglasnosti a Vlada je utvrdila da je općina likvidna i solventna odnosno da je stopa zaduženja ispod 20% prihoda.

OPĆINI GODIŠNJE NA KREDITE ODE 10% PRIHODA A MENI 50!!!
Obveza općine prema kreditima na dan 30.09.2017. je 20.645.334 kn, dakle to je ukupno dugovanje do 2027 godine, s tim da jedan kredit dospijeva 2022. godine, drugi 2025. godine i zadnji 2027. godine. U prosjeku je to godišnje 2.064.533,44 kn.
Ako uzmemo godišnji prihod koji je u prosjeku zadnje tri godine 20.577.429 kn (ukupni proracun je veci), to je godišnje cca 10% (s tim da općina pokriva kredit za zdravstvenu stanicu tzv. Dom zdravlja i od iznosa najamnine kako je i planirano u investiciji a za Novu zgradu opcine od najamnine stare zgrade tzv.Dom).

Upravo radi navedenog banke su bile zainteresirane za financiranje općinskih projekata jer nas smatraju prosperitetnima pa je primjerice OTP banka odobrila kamatnu stopu u visini od 2%. Štoviše kao rezultat ulaganja u opremanje i ulaganje općine jest i najviša cijena nekretnina u ŠKŽ županiji koja nije padala i u kriznim godinama.

U PRIMOŠTENU SE TRAŽI KVADRAT VIŠE
Opće poznata je stvar da cijene nekretnina u Primoštenu ulaze u 9 najskupljih destinacija u Hrvatskoj dok u našoj županiji cijena istih oduvijek prednjači. (Ovih dana primjerice prodani su apartmani za 3.5000 EUR-a a da nije zakopana prva lopata).
Čovjek bi se pitao radi čega je tako skupo zemljište u Primoštenu, a oni koji znaju odgovorili bi pa upravo zbog ulaganja u kom.infrastrukturu i općenito u uređenje cijele općine.

HRVATSKA NIJE IMALA AUTOCESTE A PRIMOŠTEN PETRINU
Ipak vratimo se na početak. 2001. godine, Hrvatska tada nije imala autoceste (za koje se zadužila-“drugi je par postola” što se u međuvremenu počelo krasti) a koje su dovele strance do najudaljenijih destinacija Jadrana a Primošten tada nije imao Petrinu.

Od 1993 do 2001. godine kada je općinu vodio HDZ, Primošten je u proračunu imao mršavih 2,5 milijuna kuna. Ne zaboravimo da je uz to, u jednoj proračunskoj godini bio i zadužen 7,5 milijuna kuna. Međutim tada je proračunski minus nastajao radi kredita koji su se dizali za plaće službenika, za plaćanje komunalija, za kupnju automobila i sl.

I onda je izabran Petrina i taj isti taj Primošten, koji usput rečeno ima i istu površinu i isto sunce i more i nažalost jednaki broj hotela, s proračunskih 2,5 milijuna kuna doveo do proračuna od 30 milijuna. Pitate se kako, pa upravo pametnim menadžerskim upravljanjem, vizionarstvom i naravno poštivanjem propisa pa i onih o zaduživanju.

Iz navedenog proizlazi da je njegova politika upravljanja Općinom, a što obuhvaća i donošenje odluka o zaduživanju itekako opravdana. Tim više što općina Primošten (jednako kao i općine Dugopolje i Konavle koje se spominju u novinskom članku), po indeksu razvijenosti ulaze u 4 od 5 razreda. Jednako tako spomenuti gradovi u kojima se u članku ističe zaduženje su Rijeka, Zagreb i Dubrovnik ali se isti nalaze u 5 razredu po razvijenosti.
Dakle riječ je prvenstveno o mjestima koja su po svom standardu očito uspješnija od ostatka Hrvatske (samo što u Primoštenu nema fontana, a li zato ima toplo kuhanih obroka u novom vrtiću (op.a. Zagreb), uređene komunalne infrastrukture radi koje cijene nekretnina divljaju.

E pa upravo radi takvog načina rada, ne samo da imamo najskuplji kvadrat na Jadranu već is stabilno tržište nekretnina od kojih građani dobro žive. Svi krediti koji su dignuti ulažu se u razvoj a to se vidi po profitu kojeg građani imaju prvenstveno iz prihoda od turizma a što je vidljivo i iz financijskih pokazatelja stanja kako građana tako i poduzetnika. (Primjerice u 2015. godini u Primoštenu 72 poduzetnika imali su najvišu prosječnu mjesečne plaće radnika u iznosu od 5.823 kune i primjerice prihod od prodaje u tuzemstvu odnosno ukupni prihod kojeg su ostvarivali bio je najveći na razini općina odnosno 157.934.256 kuna).

NEKI SE KRPAJU DRUGI GRADE
Vodeći računa o tome da općine prema dosadašnjem načinu centraliziranom financiranja jedinica lokalne samouprave “uživaju” tek 5 % proračunskih sredstava, pravo je čudo da se uopće i ulaze u kapitalne projekte.

Usprkos navedenoj centralizaciji prihoda i sve većoj decentralizaciji obveza, Primošten je sve svoje kredite realizirao radi kapitalnih investicija na transparentan način kako kod izvora financiranja tako i javnih ponuda kredita.

Budući je općina Primošten u najvećem dijelu orjentirana na prihode od turizma, ulaganje u komunalnu infrastrukutru kao sto su primjerice, ceste, kanalizacija, uređenje obalne crte ‘ šetnice i rive, povećani standard zdravstvene zaštite domaćih i gostiju izgradnja nove zgrade ambulante, pa tako i ulaganje u projekte koji su nas svrstali na međunarodnu hodočasničku rutu štovatelja Gospe od Loreta Camini Lauretani, to su sva naša kreditna zaduženja itekako promišljena i planirana.

Pri tome mislim na zaduživanje i vremensku usklađenost otplate i dobro procijenjen utjecaj zaduživanja na deficit u godinama otplate, dakle precizno je definirana dinamika svakog potencijalnog ulaganja, i utvrđena isplativost, odnosno moguća ekonomsku korist svih planiranih kapitalnih objekata i eventualni povrat uloženih financijskih sredstava a što i proizlazi prema visini BDP a po glavi stanovnika općine.

„ONI SU RAZVIJENI NJIMA NE TREBA“
Posebice valja naglasiti da baš iz razloga sto je općina godinama svrstavana u 4 od 5 razreda kategorizacije razvijenosti, Primošten ne uzima niti dobiva kune proračunske pomoći niti sredstava iz države dok financiranje na razini županije je minorno i to u visini od 100.000 kuna za uređenje plaza.

Štoviše ovakvim načinom financiranja godišnje iz Primoštena u centralni proračun uzme se 75 milijuna eura.

BROJKE:
PRIHODI 2014. 22.093,433 kn
PRIHODI 2015. 20.305,541 kn
PRIHODI 2016. 19.333.340 kn
Prosjek u zadnje tri godine 20.577.429 kn

Pretpostavka je da će prosjek takvih prihoda biti i sljedećih 10. godina tj. do 2027. godine (velika je vjerojatnost da će prihodi i biti veći jer je sa postojećim kreditima ulagano u infrastrukturu koja će otvarati i nova radna mjesta, nove prihode od turizma, a samim time i povećanje prihoda u proračunu)

Pokazatelji za period 01.01-30.09.2017.

PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA
Ostvareni prihod 13.421.351 kn/2828= 4.745,88 po glavi stanovnika
Ostvareni rashod 12.332.483 kn
Višak prihoda 1.088.868 kn


(Visited 1 times, 2 visits today)

Facebook komentari