U poslijepodnevnim satima ponedjeljka, malo nakon 16:30 sati Splitom, kao i širom okolicom je odjeknuo snažan zvuk poput eksplozije. Prema najnovijim informacijama zvuk je odjeknuo diljem srednje Dalmacije.
Mnogi su se građani zabrinuli.
Danas oko 15 sati i 49 minuta mnogi stanovnici srednje Dalmacije, uglavnom obale i dijela otoka, čuli su zvuk karakterističan za potrese.
Zanimljivo, identična situacija dogodila se jučer u slično vrijeme.
U Splitu i široj okolici mogao se čuti zvuk sličan eksploziji u daljini. Mnogi su se građani zabrinuli.
"Kastela potres? Zatresla se pumpa",
"Lipo zatreslo",
"Samo se zatreslo na sekund",
"Opet ka jučer, isti zvuk, slična ura",
"Čulo se ka' da grmi", neki su od komentara.
EMSC nije izdao podatke za ovaj događaj, u nastavku možete vidjeti kada i gdje su zabilježeni potresi na području Jadrana u zadnje vrijeme.
Na dubrovačkom području mogući su potresi do čak 7.3 prema Richteru
Završni skup projekta DuFAULT na kojem su seizmolozi Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a predstavili rezultate svojeg četverogodišnjeg istraživanja seizmičke aktivnosti i aktivnih rasjeda u širem dubrovačkom području, održan je u Dubrovniku, javlja HRT.
U sklopu projekta, uz novu seizmološku mrežu, izrađeni su novi modeli i mapirani su rasjedi kako bi se što bolje uspostavila prevencija štete od potresa.
- Imamo novu seizmološku mrežu u Dubrovniku. Instalirali smo 11 novih uređaja u Dubrovniku i okolici i Istočnoj Hercegovini u suradnji s kolegama iz BiH. Izradili smo simulacije velikih potresa u Dubrovniku. Zabilježili smo čak 20 000 novih potresa u Dubrovniku u toj novoj mreži koju smo instalirali, rekao je izv. prof. dr. sc. Josip Stipčević, PMF Sveučilišta u Zagrebu, voditelj projekta DuFAULT.
- Ti seizmogeni potencijali su u rasponu od magnituda 6 pa do 7,2 moguće čak i 7,3. Dakle nešto što je već poznato i u povijesti, to se može očekivati i, kroz ne znamo točno koje razdoblje, i u budućnosti. Zbog toga je potrebno pristupiti pažljivoj gradnji. Sve nove građevine koje se grade na dubrovačkom području nužno je graditi po standardima protupotresne gradnje, a stare objekte koliko je moguće obuhvatiti tim strukturnim izmjenama da bi izdržale takvu trešnju, kazao je prof. dr. sc. Bruno Tomljenović, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.