Jučer su zaprimljene dvije prijave oštećenih koji su prevareni na sličan način prilikom prodaje artikla. Dakle javio im se potencijalni kupac koji je naknadno poslao poveznicu u kojoj su oštećeni popunili podatke s bankovne kartice, misleći da su isti potrebni zbog plaćanja za artikl koji prodaju. Ubrzo nakon tog primijetili su da im je sa računa skinut novac i to ukupno u oba slučaja oko 8 tisuća eura. Na okolnosti događaja provodimo kriminalističko istraživanje.
Među evidentiranim kaznenim djelima u protekloj godini, najviše je bilo ovakvih phishing prijevara a najčešće žrtve bile su osobe koje su oglašavale prodaju svojih predmeta na internetskim oglasnicima. Prevaranti bi u vrlo kratkom roku od objavljivanja oglasa kontaktirali žrtvu i započeli dogovor oko kupnje i dostave predmeta koji se prodaje. Sa svojim žrtvama bi uspostavljali kontakt preko popularne mobilne aplikacije za komunikaciju te bi im porukom poslali poveznicu na internetsku stranicu koja je vjerna kopija neke od poznatih dostavljačkih službi u Hrvatskoj.
U razgovoru bi uputili prodavatelja odnosno žrtvu da unese podatke koji se traže na internetskoj stranici, navodno radi potrebe izvršavanja uplate na njihov račun i dostavljanja paketa. Stvarni cilj prevaranata je prikupiti podatke bankovne kartice žrtve koji su potrebni za izvršavanje isplate s računa prodavatelja. Naime, broj kartice i CVV broj (drugi naziv je CVC, troznamenkasti kod na poleđini kartice) koji se traže da žrtva unese na krivotvorenoj internetskoj stranici na koju je došla putem poveznice koju je poslao počinitelj, čim ih žrtva unese postaju vidljivi počinitelju koji ih odmah koristi u legalnoj aplikaciji (internet bankarstvo ili servis za plaćanje na internetu) s ciljem da prisvoji njezin novac.
Počinitelji ovdje vješto koriste neznanje ili zbunjenost žrtve oko procesa uplate odnosno isplate sredstava s računa. Prilikom uplate na račun, potrebni podaci su IBAN broj računa, dok su za terećenje računa potrebni broj bankovne kartice i sigurnosni kod, a ponekad i dodatna autorizacija ako se radi o 3D sigurnosnoj provjeri.
Iz svega navedenog, razvidno da su internetski prevaranti vrlo inovativni u korištenju novih tehnologija ali i da vješto koriste spoznaje ljudske psihologije. Svaki korisnik interneta može biti njihova meta. Stoga, prilikom korištenja Interneta i uživajući u svim dobrim stvarima koje je omogućio, ne smijemo zaboraviti da i na internetu postoji opasnost i da zbog toga moramo uvijek biti oprezni.
Više savjeta i upozorenja možete pronaći na stranici PU splitsko-dalmatinske „SafetyNet-Bitka za sigurnost“.
