Na današnji dan, 30. siječnja 1993. godine, točno prije 28 godina, predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman položio je kamen temeljac za gradnju novog Masleničkog mosta. Potreba za gradnjom novog mosta nastala je nakon što je stari zbog opreza i približavanja neprijateljskih snaga srušen za vrijeme Domovinskog rata.
Maslenički most srušen je 21. studenog 1991. čime je Dalmacija bila odsječena od ostatka Hrvatske jer se do kontinenta moglo jedino Paškim mostom pa trajektnim vezama između Žigljena i Prizne. Nakon akcije Maslenica početkom 1993. godine, postavljen je pontonski most.
Gradnja Masleničkog mosta počela je, doslovno pod granatama, već u srpnju iste godine. Većinu radova obavljali su noću i to u potpunom mraku. Trajala je naredne četiri godine te ga je u promet svečano pustio predsjednik Tuđman 8. travnja 1997. godine.
Za vrijeme izgradnje novog mosta, promet preko Novskog ždrila odvijao se preko pontonskog mosta, privremenog rješenja za povezivanje Dalmacije sa sjevernim priobaljem i kontinentalnom Hrvatskom. Građenje je vodio splitski Konstruktor, dok je projekt izrađen na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
Most je izniman po tomu što je prvi autocestovni betonski lučni most u Hrvatskoj velikog raspona. Most je s vremenom zbog čestog zatvaranja uzrokovanog burom postao meta kritike javnosti, radi čega je obnovljen stari most, dovršen 2004. godine.
Što se tiče samog čina polaganja kamena temeljca, ono je bilo povod i Tuđmanovom obilasku oslobođenog područja, krajnjem dokazu uspostave apsolutne sigurnosti nakon provedbe akcije Maslenica.
Ohrabrilo Hrvate u vjeri za pobjedu
Koliko je bila želja predsjednika Tuđmana da se u teško ratno vrijeme poveže prekinuta kopnena veza između sjeverne i južne Hrvatske svjedoči činjenica da je svega nekoliko dana nakon oslobođenja Novskog ždrila položen temeljac za novi Maslenički most. Taj događaj silno je ohrabrio Hrvate u vjeri da će njihova domovina jednog dana biti slobodna.
Radovi na tunelu Sveti Rok kroz Velebit, počeli su koji mjesec kasnije, točnije 16. kolovoza 1993. godine, dok je sjeverna strana još bila okupirana. Kroz probijeni tunel Sveti Rok prvi se provezao sam predsjednik Franjo Tuđman, u automobilu iz sjevera Hrvatske na njen slobodni jug, 16. listopada 1999. godine.
Inače, uz početak gradnje pontonskog mosta u Maslenici, počela je i obnova Zračne luke Zemunik. Ta dva objekta predsjednik Tuđman pustio je u promet već 18. srpnja 1993. godine.
Za vrijeme izgradnje novog mosta, promet preko Novskog ždrila odvijao se preko pontonskog mosta, privremenog rješenja za povezivanje Dalmacije sa sjevernim priobaljem i kontinentalnom Hrvatskom. Pontonski most su Srbi s okupiranog područja pogodili čak 36 puta. Inače, građenje novog mosta je vodila splitska tvrtka Konstruktor, dok je projekt izrađen na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
Most je izniman po tomu što je prvi autocestovni betonski lučni most u Hrvatskoj velikog raspona, a svečanost ga je pustio u promet tadašnji predsjednik Franjo Tuđman 8. travnja 1997. godine.
Kažimo i da je na Masleničkom mostu je 21. prosinca 1998. godine izmjerena i najveća brzina bure. Brzina udara vjetra tada je dosegla uraganskih 248 km/h (69,0 m/s). Stručnjaci tvrde da je problem taj što vjetar ne puše poprečno, nego 10-15 stupnjeva u smjeru pružanja mosta, što je otežavajući faktor.
Stariji ljudi koji žive na ovom području pričaju da su se graditelji “starog” čeličnog mosta raspitivali kod lokalnog stanovništva o najboljoj lokaciji za gradnju. Odgovore su navodno dobili od lokalnih pastira koji su pokazali na mjesta gdje se okuplja i sklanja stoka za vrijeme najjačih udara bure. Na tom mjestu je i izgrađen prvi most što se pokazalo odličnim izborom jer zbog vjetra jedva da je i zatvaran u odnosu na novi most s autocestom.
Most je značio puno više od obične konstrukcije, bilo je to vrijeme zajedništva, ponosa i prkosa, rekao je to na proslavi 20. obljetnice puštanja u promet Masleničkog mosta, njegov graditelj inžinjer Tonči Ljubetić.
“Čuvali nas sveti Ante i Gotovina”
– U trenutku sklapanja luka, što je samo po sebi delikatno, uzdrmao nas je potres od 4,2 stupnja po Richteru, no nije napravio štetu na mostu. A za Novu godinu 1997. doživjeli smo tako jaku buru da nismo mogli vjerovati. Uređaj je, prije nego li je i njega srušila bura, zabilježio brzinu vjetra od čak 240 kilometara na sat!
Bura nam je srušila kran i dizalicu ali smo, onako nemoćni, mogli zaključiti jedino da nam je uštedio na demontaži pa smo svi zajedno nakon toga zapjevali – kazao je Ljubetić te dodao da su ih na gradilištu čuvali Bog, Vila Velebita, sveti Ante, čija je kapelica kraj mosta i Hrvatska vojska predvođena Antom Gotovinom.
