Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSEBENJACI
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSEBENJACI
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Predstavljena monografija Propovijedi dominikanca Frane Baldića (1830. – 1900.) znanstvenice Lucijane Armande Šundov

Znanstvena monografija Propovijedi dominikanca Frane Baldića (1830. – 1900.), objavljena u nizu Izdanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, privukla je velik broj jezikoslovaca, povjesničara i teologa, a posebno oduševljava sjajan odaziv studenata kroatistike
MAGDALENA MRČELA / Foto: Mia Milković7. listopada 2025. 10:39
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp E-mail adresa

37. Knjiga Mediterana, tradicionalna međunarodna kulturna manifestacija u organizaciji Književnog kruga Split i Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održava se od 5. do 11. listopada, a za predstavljanje knjige izv. prof. dr. sc. Lucijane Armande Šundov u Književnom krugu Split tražilo se mjesto više. Njezina znanstvena monografija Propovijedi dominikanca Frane Baldića (1830. – 1900.), objavljena u nizu Izdanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, privukla je velik broj jezikoslovaca, povjesničara i teologa, a posebno oduševljava sjajan odaziv studenata kroatistike. Susret je moderirala Marijana Tomelić Ćurlin. 

monografija 11  9
GALERIJA
Kliknite za pregled

Lucijana Armanda Šundov ovim djelom baca reflektorsko svjetlo na nepravedno zapostavljen žanr nabožno-poučnog karaktera, uočava društvene i jezične osobitosti 19. stoljeća, nudi jezičnu analizu Baldićevih propovijedi i glosar manje poznatih riječi. Ističe da se Baldićeve propovijedi odlikuju razvedenom metaforikom i stilom koji podsjeća na barokni, no pritom forma ipak ne zasjenjuje poruku koja se šalje vjernicima. Na više mjesta u monografiji ističe Baldićevu gorljivost i marljivost, uz neupitnu propovjedničku sposobnost. Apostrofira njegovu političku djelatnost i suprotstavljanje talijanašima i autonomašima. U duhu turbulentna vremena rađanja preporodnih ideja spominje važnost Baldićeva propovijedanja na narodnome jeziku. Uz kraću analizu Baldićeve grafije, pravopisa, morfologije i sintakse dolazi i vrlo opširna književna analiza propovijedi.

Don Mladen Parlov istaknuo je da je s velikom radošću recenzirao ovu knjigu o dominikancu koji je vrlo važan za Dalmaciju. Nazvao ga je vrsnim teologom i intelektualcem, a profesoricu Armandu Šundov pohvalio je zbog ustrajnosti u napornom radu na važnoj temi.

- Autorica je dobila rukopis od čak 46 propovijedi Frane Baldića, a izabrala je 27 zbog bogatstva njegova književnog jezika. Mislim da je ova knjiga vrlo važna s jezičnog aspekta jer predstavlja dokument vremena i jezičnog razvoja. U propovijedi „Razgovori Bolestih Marini“, primjerice, govori se o boli, a taj leksem današnji čitatelj možda ne bi prepoznao bez tumačenja i autoričinih komentara. Monografija je zanimljiva i s kulturološkog aspekta jer propovijedi otkrivaju mnogo o vremenu u kojem je Baldić živio, čime su se bavili ljudi u 19. stoljeću, što je ih je potresalo, što im je bilo pri srcu. Čitajući 27 propovijedi koje je Lucijana transkribirala, shvatio sam da pred sobom imamo učena čovjeka koji dobro poznaje teologiju i posjeduje humanističku širinu. Studenti, nadahnite se radom svoje profesorice i slijedite njezin primjer, rad donosi radost, a donijet će i rezultate.

Dr. sc. Ivan Armanda, autoričin brat, bavi se proučavanjem crkvene povijesti i pripremom leksikografskih djela. Upravo je njegov poticaj bio vjetar u leđa za detaljan rad na ovoj monografiji.

- Potkraj 2010. s pokojnim o.  Marijanom Pavlovićem pronašao sam u arhivu dominikanskog samostana kutiju s Baldićevim propovijedima i osobnim dokumentima. Tada sam napisao jedan manji članak i u zaključku istaknuo da bi bilo dobro i dalje istraživati njegove propovijedi. Izrazio sam nadu i apelirao da se netko od znanstvenika uhvati te teme – nisam mogao ni sanjati da će se 10-ak godina poslije time pozabaviti moja sestra, na što sam jako ponosan. Ove je godine 170. obljetnica Baldićeva svećeničkog ređenja i njegove propovjedničke djelatnosti, kao i 125. obljetnica njegove smrti, i vrlo je prikladno da o njemu slušamo na manifestaciji koja se bavi knjigom Mediterana. Sav Baldićev život stane između Šibenika i Splita, a najviše u Trogir i Čiovo – gdje je razvio najveću graditeljsku djelatnost. Obnovio je samostan iz temelja i sasvim preuredio crkvu. I jedna zanimljivost – službeni je naziv dominikanskog reda Red propovjednika, čiji je moto razmatrati i plodove razmatranja dijeliti drugima, što je Baldić u svojim propovijedima i učinio.

Izv. prof. dr. sc. Helena Dragić s Odsjeka za učiteljski studij govorila je o jezičnim istraživanjima don Baldića, istaknuvši da joj je čast predstaviti ovu znanstvenu monografiju.

- Lucijana Armanda Šundov prihvatila se vrlo teškog zadataka i publicirala znanstvenu monografiju koja ima 327 stranica u 6 poglavlja koja su povezana jasnom strukturom. Osobito bih istaknula glosar manje poznatih riječi i pojmova, a pored svake natuknice navedeno je gramatičko i leksičko značenje te primjer. Propovijed kao književni žanr autorica komentira s književnog i teološkog aspekta te sintetizira odabrane ulomke Baldićevih propovijedi o temama smrti, smrti grešnika, raju i paklu. Time je ostavila važan znanstveni trag u ovom nedovoljno prepoznatom žanru, kao što je i otvorila put novim istraživanjima kojima se nadamo nakon ove knjige.

Autorica je zahvalila svima koji su pomogli u stvaranju ove knjige, posebno istaknuvši Ivana Armandu, Gordanu Galić Kakkonen, pokojnog fra Luku Prcelu, patera Josipa Dolića, patera Jozu Čirka, recenzente (don Mladena Parlova, Helenu Dragić, Gordanu Galić Kakkonen i Josipa Lasića), rektora Sveučilišta u Splitu, dekanicu i mnogobrojne kolege s Filozofskog fakulteta u Splitu, osobito s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Ono što promatrače i igrom slučaja kolege po struci mora posebno ganuti činjenica je da je poimence zahvalila na interesu svim svojim studentima, kojih je bilo toliko da je i stubište u Književnom krugu Split postalo improvizirano gledalište.


Štorije o Grada
Moja reakcija na članak je...
Ljubav
4
Haha
0
Nice
2
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Cijene zdravstvenih pregleda skočile i do 100 posto: "To je stvarno previše"
5
min
Cijene zdravstvenih pregleda skočile i do 100 posto: "To je stvarno previše"
Ukrajina planira masovno uvođenje borbenih robota: Cilj 50.000 jedinica ove godine
12
min
Ukrajina planira masovno uvođenje borbenih robota: Cilj 50.000 jedinica ove godine
Kaos u središtu Grčke: 89-godišnjak pucao na dvije lokacije i ranio više ljudi
17
min
Kaos u središtu Grčke: 89-godišnjak pucao na dvije lokacije i ranio više ljudi
Rukometašice SŠ fra Andrije Kačića Miošića bore se za svjetsko zlato
21
min
Rukometašice SŠ fra Andrije Kačića Miošića bore se za svjetsko zlato
Koliko daleko 'vide' kamere za mjerenje brzine?
24
min
Koliko daleko 'vide' kamere za mjerenje brzine?
NAJČITANIJE VIJESTI
  • Sprema se velika promjena na bankomatima
    Sprema se velika promjena na bankomatima
    27. travnja 2026. 15:42
  • Kaštela dobila gastro senzaciju! Pizza od 70 cm, vrhunska vina i pogled iz snova razlozi su zašto svi pričaju o ovoj konobi
    Kaštela dobila gastro senzaciju! Pizza od 70 cm, vrhunska vina i pogled iz snova razlozi su zašto svi pričaju o ovoj konobi
    27. travnja 2026. 19:36
  • VIDEO "Ćaća uletio u kadar i ukrao show": Snimka iz Dalmacije hit je na društvenim mrežama
    VIDEO "Ćaća uletio u kadar i ukrao show": Snimka iz Dalmacije hit je na društvenim mrežama
    27. travnja 2026. 18:47
  • Megaprojekt stoljeća: Hrvatska dobiva najveću investiciju u povijesti!
    Megaprojekt stoljeća: Hrvatska dobiva najveću investiciju u povijesti!
    27. travnja 2026. 21:13
  • Splićanin koji je razgovarao s valovima i sisao divlji luk, a zimi se grijao kuhinjskim parama. Ovo je priča o Ćućeri
    Splićanin koji je razgovarao s valovima i sisao divlji luk, a zimi se grijao kuhinjskim parama. Ovo je priča o Ćućeri
    28. travnja 2026. 01:19
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Upišite što tražite i kliknite na tipku Enter za početak pretrage. Kliknite tipku Esc za prekid.