Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić i Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu", govorili su u TNT-u N1 televizije o ozbiljnosti opskrbe lijekovima usred pandemije covida i o načinima za rješavanje kroničnih dugovanja veledrogerijama.
"Situacija je u KBC-u Zagreb standardna", kazao je Ćorušić.
"Mi smo jedina bolnica nulte kategorije, gravitira joj cijela Hrvatska. Iako smo najveći potrošači i najveći dužnici, svi predstavnici veledrogerija su mi kazali da će KBC biti zadnji kojemu će obustaviti dostavu lijekova. Mi smo sad s plaćanjem veledrogerija na 331 dan", istaknuo je, kako su rekli u emisiji, ispodprosječni rok plaćanja veledrogerijama.
"Pokušavamo koliko je moguće štedjeti, ali u ovim okolnostima, u ovim trenucima štednja nije u prvom planu", dodao je.
Jurković je rekao da "u 30-ak godina ne pamti ozbiljniju situaciju od ove sada".
"Nije obustava lijekova na toj razini da je ugroženo ne znam koliko posto bolnica. Određeni asortiman se prestaje isporučivati većini bolnica", kazao je ipak i naveo da se "radi o 50-ak posto bolnica".
"Bolnice još uvijek imaju artikle na zalihi", rekao je i dodao: "Krajnje vrijeme da se ta situacija riješi."
Voditeljicu je zanimalo kako bi Ćorušić komentirao izjavu ministra Vilija Beroša da se "smanji promet po bolnicama".
"Ne vjerujem da je ministar zdravstva to baš tako rekao, ali vjerujem ministru financija kad je rekao: 'Mi znamo da smo dužni, mi ćemo podmiriti dug, samo s veledrogerijama moramo napraviti plan otplate duga'", odgovorio je ravnatelj KBC-a za N1.
Ćorušić je rekao da je, što se tiče skupih i posebno skupih lijekova, "Hrvatska u razini skandinavskih zemalja, koje izdvajaju 4 do 5 puta više za zdravstvo od Hrvatske". Jurković je dodao da je potrošnja za skupe i posebno skupe lijekove narasla u nekoliko godina sa 450 milijuna na milijardu i 700 milijuna kuna:
Niti jedan sustav u Europi ne funkcionira više na ovakav način. Ne možete imati otplatu (duga) od 1000 dana... Sad je prigoda da se ta situacija radikalno riješi. S jedne strane da se napravi financijsko restrukturiranje zdravstva, s druge strane da napravimo strukturnu reorganizaciju, napraviti master plan, gdje ćemo imati centre izvrsnosti, da ne radimo svugdje sve."
Ćorušić je pak rekao:
"U zadnje četiri godine plaće zdravstvenih zaposlenika porasle su 20,4 posto... Zaposlili smo nešto više zdravstvenih djelatnika. 36,7 posto svih posteljnih kapaciteta nalazi se u Zagrebu."
Konačno je istaknuo:
"Reforma zdravstvenog osiguranja po meni mislim da je krivo napravljeno čim je HZZO izašao iz Državne riznice. To mora ostati neprofitna ustanova."
