Posljednjih dana je započela prva faza temeljite rekonstrukcije i prilagodbe bivše zgrade Stande za potrebe suda. Nakon gotovo 15 godina dio Općinskog suda se vraća s Dračevca u Gundulićevu. Također je upravo “u doba korone” predsjednik Županijskog suda u Splitu Bruno Klein “obilježio” polovicu svog mandata na čelu te ustanove, što je bio dobar povod za razgovor s prvim čovjekom splitskog pravosuđa...
Možete li nam reći koji odjeli će se smjestiti u novoj zgradi te gdje će ostali službenici s Dračevca? Kako će izgledati nova zgrada Općinskog suda, imate li projekt, koliko će sudaca i savjetnika imati svoje urede pored zgrade Županijskog suda? Također, jeste li možda u kontaktu s gradskom upravom vezano za potrebu povećanja broja parkirnih mjesta, imajući u vidu izgledni povećani dotok stranaka na lokaciju u Gundulićevoj ulici?
- Zahvaljujući naporu Ministarstva pravosuđa započela je rekonstrukcija zgrade bivše “Stande”, kako je kolokvijalno nazivamo, koja se nalazi sa zapadne strane Županijskog suda u Splitu, a u koju će po završetku uređenja preseliti dio sudaca i sudskih savjetnika Općinskog suda u Splitu i na taj način trebala bi krenuti realizacija napuštanja prostora u Dračevcu. Rekonstruirana zgrada neće biti dostatna za sve potrebe Općinskog suda u Splitu jer bi u toj zgradi trebalo biti 66 sudnica i kabineta, a gdje bi se, po sadašnjoj procjeni predsjednice Općinskog suda u Splitu, trebao smjestiti Parnični odjel i pripadajući pododjeli, dok bi za potrebe Kaznenog odjela trebala biti preuređena zgrada HEP-a s južne strane Županijskog suda u Splitu, a u kojem prizemlju bi se trebao smjestiti Zemljišnik Općinskog suda u Splitu. Hoće li za sve navedene zahvate biti dostatne dvije godine, to treba vidjeti. U svakom slučaju Ministarstvo pravosuđa, s predsjednicom Općinskog suda u Splitu, trudi se da to bude što prije. Treba kazati da su u odnosu na rekonstrukciju zgrade bivše „Stande“ osigurana novčana sredstva i potpora od strane institucija Kraljevine Norveške, tako da je i to bio “poguranac” da se napokon krene s navedenim radovima.
U pravu ste da će po završetku rekonstrukcije, i bivše zgrade „Stande“ i zgrade HEP-a, za potrebe Općinskog suda u Splitu biti upitan broj parkirnih mjesta na postojećem parkingu sa zapadne strane Županijskog suda u Splitu, a koji se proteže uz zgradu MUP-a pa sve do Starčevićeve ulice na sjeveru. U tom smislu sugerirao sam čelnicima Split parkinga, a iskoristit ću i Vaš portal za dobronamjeran savjet i sugestiju, da se promisli je li moguće, pritom poštujući sve arhitektonske uzuse, da se sjeverozapadno od zgrade MUP-a pa prema sjeveru do Starčevićeve ulice podignu dva kata montažnih etaža garaža, poput garaža na Sućidru. Osim toga, kada sve bude završeno i profunkcionira i jedna i druga navedena zgrada Općinskog suda u Splitu, s obzirom na postojeći parking i eventualno njegovo proširenje, notorno je da će u odnosu na sadašnji pješački prijelaz s južne strane Županijskog suda u Splitu, u Gundulićevoj ulici, biti procesija ljudi i stranaka, pa je nažalost za očekivati kako će i tu nastajati prometni čep. U tom smislu trebalo bi svakako promisliti o ukopavanju jednog pješačkog pothodnika, pa evo javno stavljam na razmatranje jedan takav prijedlog i zahvat, koji bi bio od iznimne važnosti za sigurnu fluktuaciju prometa i pješaka.
Službenici na sudovima, pogotovo oni koji rade na “uskočkim” predmetima su prije nešto više od godinu dana tražili bolje radne uvjete. Iako Vi ne možete utjecati na visinu plaća zaposlenih, razlike u primanjima između sudaca te ostalih službenika su značajne – da li se nešto riješilo po tom pitanju na nivou Ministarstva? Jer niska primanja službenika (tajnica, informatičara...) ne motiviraju mlade da se javljaju za rad u pravosuđu, unatoč sigurnosti radnog mjesta...
- Pred nešto više od godinu dana, svi predsjednici Županijskih sudova s tzv. uskočkom nadležnošću imali su razgovor u Ministarstvu pravosuđa s ministrom pravosuđa gospodinom Draženom Bošnjakovićem i baš na temu malih koeficijenata i nedostatnih plaća sudskih službenika i namještenika, te posebice onih koji rade na predmetima USKOK-a, u smislu njihove službe ili namještenja. Nakon toga jest određenom dijelu sudskih službenika podignut koeficijent, ali opet selektivno tako da se to nije odnosilo na službenike iz računovodstva i informatičare, te namještenike. Međutim ni tada se nije posebno tretirao status službenika i namještenika koji su u doticaju s predmetima USKOK-a i prolaze tzv. „uskočku provjeru“ po Sigurnosno obavještajnoj agenciji. Nadam se da će to biti u potpunosti riješeno najavom uređenja svih koeficijenata i plaća za sve državne službenike i namještenike.
Kad smo već kod toga, kakav je Vaš stav vezano za prijedlog spajanja Ministarstva pravosuđa s Ministarstvom uprave?
- Na vaše pitanje mogu odgovoriti da nisam najsretniji s političkom odlukom spajanja Ministarstva pravosuđa s Ministarstvom uprave, ali to je ipak politička odluka i na nju ne mogu utjecati. Složio bih se jedino s apelom Udruge hrvatskih sudaca i navedenim razlozima da ne dođe do spajanja Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave. Međutim, danas već znamo da je takva odluka donesena i ja se nadam da će i novi ministar gospodin Ivan Malenica uspješno surađivati sa svim predsjednicima sudova, a na boljitak pravosuđa u cjelini. Na ovom mjestu moram zahvaliti dosadašnjem Ministru pravosuđa gospodinu Draženu Bošnjakoviću na uspješnoj profesionalnoj i ljudskoj suradnji, tijekom svih ovih godina.
Nešto dulje od dvije godine ste na čelu splitskog Županijskog suda, a ranije ste bili sudac i na Općinskom i na Županijskom sudu. Kakva je situacija s brojem predmeta (na kaznenom te građanskom odjelu) u odnosu na broj sudaca, rješavaju li se slučajevi zadovoljavajućom brzinom te gdje je splitski sud u odnosu na ostatak Hrvatske?
- Što se tiče broja predmeta na Županijskom sudu u Splitu, brojke su relativno povoljne, posebice kad se pogleda kazneno sudovanje u drugom stupnju, dakle, predmeti po žalbama na presude i odluke Općinskih sudova iz cijele Hrvatske i radi se otprilike o neriješenih oko 250 predmeta. Glede broja predmeta na Građanskom odjelu drugog stupnja, dakle, također se radi o predmetima po žalbama na presude i odluke Općinskih sudova iz cijele Hrvatske, trenutno je neriješeno oko 2200 predmeta. Međutim, na tom Odjelu trenutno rade 24 suca, tako da je prosjek zaduženosti po sucu 100-tinjak predmeta. Na prvom stupnju kaznenog sudovanja, a to su one, nazovimo ih velike kaznene rasprave, koje su javnosti najinteresantnije, imamo ukupno 170 predmeta i rješavaju se svi žurni i istražno zatvorski predmeti. Trenutno imamo i nekoliko većih kaznenih predmeta, tzv. skupina okrivljenika, koji su zahtjevni za suđenje, kao i neka teška ubojstva, ali sve ide po ustaljenom i zakonskom redu. U ovom trenutku, na prvom stupnju kaznenog sudovanja, sude samo tri suca i to nam je zapravo ponajveći problem. Naime, brzina rješavanja predmeta na Građanskom odjelu u drugom stupnju, odnosno prosječno trajanje rješavanja od datuma osnivanja je oko 250 dana, dok je na Kaznenom odjelu drugog stupnja to trajanje oko 100 dana i u tom smislu možemo biti zadovoljni, iako nam nedostaje na Građanskom odjelu drugog stupnja četvero sudaca. Najveća potreba za popunom praznih sudačkih mjesta nam je na prvom stupnju kaznenog sudovanja, gdje nedostaje još troje sudaca, a kako bi se optimalno i kontinuirano zakazivale rasprave i dovršavali svi kazneni predmeti. U tom smislu želim naglasiti da treba imati razumijevanja za nastali problem jer je on nažalost i objektivne naravi. Naime, tijekom protekle dvije godine u mirovinu je otišlo devet sudaca Županijskog suda u Splitu, a imenovano je samo dvoje sudaca, dok su u tijeku oglasi za još sedam sudaca Županijskog suda u Splitu i to za tri kaznena i četiri građanska suca. Ta su dva oglasa raspisana od strane DSV-a pred skoro dvije godine, no u međuvremenu bili su izbori za novi sastav DSV-a, zatim je donesena nova Metodologija ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti, i upravo zbog toga i neusklađenosti Metodologije s odredbom Zakona o sudovima, poništeni su prethodno raspisani oglasi, a onda ponovno raspisani. Tako da je na taj način to vrijeme proteklo i nažalost moramo biti još neko vrijeme strpljivi. Ipak, nadam se da će do kraja godine doći do realizacije i imenovanja novih sudaca i da ćemo biti popunjeni na svim odjelima, kako bismo optimalno i uspješno mogli raditi i rješavati baš sve spise, a poglavito one na prvom stupnju Kaznenog odjela.
Općinski sud u Splitu također očekuje imenovanje novih sudaca, a trenutno akutni problem imamo na Zemljišno-knjižnom odjelu tog suda i u stalnom sam kontaktu s predsjednicom, te smo periodički, dok nije bilo korona krize, održavali sastanke svaka tri mjeseca i to će se svakako nastaviti od rujna, kako bi se locirali svi problemi na Zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu i u kontinuitetu se rješavali. Nešto slično je i s Općinskim sudom u Makarskoj.
Reforma pravosuđa je čest “lajtmotiv” političara u Hrvatskoj, ali i EU. Što se po Vama treba mijenjati – broj zaposlenih, nadležnosti vezano za predmete, teritorijalni ustroj, kriterij pri zapošljavanju, nagrađivanje dobrih i/ili perspektivnih zaposlenika...? Ukratko, što je po Vašem mišljenju trenutno najveći problem splitskog, ali i hrvatskog pravosuđa?
- U pravu ste, istina je da je čest „lajtmotiv“ političara u Hrvatskoj, pa i u Europi pravosuđe i reforma pravosuđa, posebice pred izbore, pa to treba percipirati i u tom kontekstu. Složio bih se da je najgora reforma stalna reforma i mi tu moramo doći, figurativno rečeno, u neke mirnije vode. Naime, organski zakoni poput Zakona o parničnom postupku, te Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, moraju se donositi na način da su konzistentni i primjenjivi u dužem razdoblju, a ne da se dogodi kao kod ZKP-a pred nekoliko godina, da se takav važan Zakon donese, a onda se za nekoliko mjeseci mijenja čak 80-ak članaka. To stvara pravnu nesigurnost u širem smislu, kako kod primjene zakona in concreto u radu sudaca, tako i u odnosu na odvjetnike i stranke u postupku, jer se sudska praksa ne može ustaliti i imati svoju konzistentnost, koja će svakom moći biti dostupna, u pravnom smislu. Što se tiče nekog akutnog problema splitskog pa i hrvatskog pravosuđa, svakako da moramo raditi na boljoj kvaliteti rada sviju nas, pa tako i na pozitivnijoj percepciji prema pravosuđu. Često govorim da je svaki predmet ljudska sudbina i upravo radi toga, ne samo da treba voditi računa o kvantiteti ili brzini dovršetka postupka, nego i o kvaliteti odluka. Naime, uvijek će postojati nezadovoljna strana jer je stranaka u svakom sudskom postupku najmanje po dvije i zbog tog nezadovoljstva onda kreću raznorazne paušalne prosudbe o korupciji, o ovome ili onome. I baš zato sudska odluka mora biti činjenično i pravno kvalitetna i argumentirana, kako ona prvog stupnja, tako i ona drugog stupnja u okviru koje se moraju dati kvalitetni odgovori glede svih žalbenih razloga. Dakle, stranka može biti nezadovoljna odlukom u subjektivnom smislu, ali svaka sudska odluka mora biti izrađena lege artis, sa svim argumentima i odgovorima, kako u činjeničnom tako i u pravnom smislu.
Glede akutnih problema, na određeni način, svakako bih se vratio i na službenike i namještenike zaposlene na sudovima i na njihove zaista nedostatne i male plaće (3.500,00 – 4.500,00 kn), imajući pri tome u vidu trenutak u kojem se nalazimo, ne samo kao država nego i cijeli svijet, no mi zbog takvog statusa i koeficijenata plaća službenika i namještenika ne možemo kod raspisanih natječaja za slobodna radna mjesta doći do kvalitetnih ljudi ili se ljudi uopće ne javljaju na raspisane natječaje.
Kazneni predmeti, pogotovo oni najteži, posebno su “zanimljivi” javnosti, no oni predstavljaju najmanji dio posla kojim se bavi pravosuđe. Kako stoje stvari s drugim elementima zbog kojih građani dolaze na splitski sud, razne potvrde, zemljišno-knjižni odjel...? Posljednjih godina je digitalizacija dosta toga ubrzala, držite li da korisnici mogu biti zadovoljni brzinom tih usluga?
- U odnosu na druge potrebe, kako kažete, zbog kojih građani dolaze na splitske sudove, treba kazati da je Zemljišno-knjižni odjel najposjećeniji odjel Općinskog suda u Splitu, koji se nalazi u prizemlju zgrade Županijskog suda u Splitu i tu se svakodnevno izdaju zemljišno-knjižni izvaci i zaprimaju zahtjevi. U tom smislu naravno da funkcionira i e-mail komunikacija, a za one koji su u sustavu e-građanin dostupno im je i izdavanje raznih potvrda i izvadaka, bilo sa suda ili iz Ministarstva pravosuđa. Do sada se, po instrukcijama Ministarstva pravosuđa radilo na digitalizaciji i mislim da je to poodmaklo u završnoj fazi, što se tiče e-pošte i prema odvjetnicima i prema vještacima. Krenula je digitalizacija i u smislu e-potpisa sudaca i to će ubrzati i smanjiti troškove kod dostavljanja drugostupanjskih odluka prvostupanjskim sudovima. No, ne smije se nikada izbaciti iz vida potreba živog spisa, što je posebno važno kod kaznenih postupaka jer sudac na prvom stupnju mora imati pred sobom živi spis, ali svakako je dobro da je krenula i digitalizacija rada sudova u svakom segmentu.
Na kraju, želio bih još nešto kazati, pa i pohvaliti sve suce, službenike i namještenike Županijskog suda u Splitu jer su tijekom ove korona krize, od trećeg mjeseca do šestog mjeseca, radili pod posebnim režimom, de facto u smjenama, a upravo zbog toga da ne bi došlo do proboja korona virusa i zbog čega bi onda veći broj sudaca ili djelatnika suda morao ostati kod kuće. Dakle, i u tom periodu riješeno je više spisa negoli je primljeno, a kad se radi o drugom stupnju i Građanskog i Kaznenog odjela. Jedino što se nije tada moglo istim tempom raditi jest prvi stupanj Kaznenog odjela, koji je vezan za zakazivanje i održavanje rasprava i pozivanje stranaka i branitelja, ali od konca petog mjeseca i to je krenulo, te se nije zapravo osjetio taj režim rada na lošijim rezultatima rada suda. Stoga, treba pohvaliti sve suce i u tom segmentu, kad su radili kod kuće i pripremali predmete za drugostupanjske sjednice. Ponekad treba kuditi, ali kad je potrebno, treba i pohvaliti rad sudaca i sudova.
