Predsjednia Kolinda Grabar-Kitarović ponovila je i u objavi kandidature da bi prosječna plaća u Hrvatskoj mogla biti 7500 kuna.
I građani i stručnjaci složni su da ne postoji nijedan razlog da to ne bude tako, ali pitanje je pod kojim uvjetima i jesmo li na njih spremni.
Građani ne vjeruju da će to dočekati, a svi znamo da treba smanjiti preglomaznu državnu upravu, povećati izvoz i proizvodnju i iskorijeniti sivu ekonomiju. Neki smatraju da bi se već i slušanjem poduzetnika moglo napraviti puno, javlja RTL.
''Naša traženja su da se smanji bolovanje na teret poslodavaca sa 42 dana na 15-ak dana, da se stanka ili pauza u okviru radnog vremena ne vodi kao fond radnih sati i ponajprije bih naglasio da se poveća porezni obuhvat, da se smanji siva ekonomija koja je oko 25 posto'', pobrojio je Ivan Bračić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u.
Od oko milijun i pol zaposlenih Hrvata 280.000 ih radi u javnom, a milijun i 200.000 u privatnom sektoru i ima oko 20 posto manju plaću od državnih namještenika - znači oko 5500 kuna.
Ni prosvjetari, niti medicinsko osoblje koje se prosvjedima i prijetnjama štrajkom pokušavaju izboriti za povišicu nemaju plaću od tisuću eura, piše RTL.
Samo tri sektora prelaze tu magičnu granicu: tvrtke koje se bave rudarstvom i vađenjem, komunikacijskim djelatnostima te opskrbom plinom i električnom energijom. Razlike u plaćama i nisu tako velike, kolika je razlika u bogatstvu koje se ne oporezuje.
U postojećim uvjetima 7500 kuna nije realno, kaže ekonomska struka, no bilo bi kad bi se stvari promijenile iz temelja.
