Hrvatska trenutno ima jedan od najrestriktivnijih sustava naknada za nezaposlene u Europskoj uniji. Novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u Hrvatskoj prima tek svaki peti prijavljeni u evidenciju HZZ-a, a njena visina u prva tri mjeseca iznosi 60 posto plaće te nakon toga pada na maksimalno 35 posto mjesečne plaće piše tportal.
Nakon upozorenja Europske unije i provedene analize adekvatnosti novčane naknade, Ministarstvo rada i socijalne skrbi odlučilo je osigurati bolje uvjete za nezaposlene.
.png)
Najvažnija promjena koju obuhvaća nacrt zakona izrađen prema preporukama Ekonomskog instituta je povećanje naknade od trećeg do šestog mjeseca nezaposlenosti s 30 na 45 posto bruto plaće, odnosno najviše 50 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj (604 eura).
Tijekom prvih 90 dana nezaposlenosti naknada se ne bi mijenjala i iznosila bi 60 posto prosječne bruto plaće ostvarene u tromjesečnom razdoblju prije gubitka posla, odnosno najviše 70 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj.
Nakon isteka šest mjeseci naknada bi pala na 30 posto prosječne bruto plaće, odnosno maksimalno 35 posto prosječne hrvatske neto plaće.
Kako bi se povećao obuhvat osoba s pravom na naknadu, predlaže se ublažavanje uvjeta za mlade do 30 godina. Oni bi imali pravo na naknadu sa šest mjeseci staža u prethodne dvije godine umjesto devet, koliko će i dalje trebati skupiti stariji od 30 godina.
Također, kratkotrajni prekid nezaposlenosti (rad do tri mjeseca) ne bi doveo do ukidanja stečenog prava na naknadu. Primjerice, radnik koji nakon 10 godina staža ostane bez posla ima pravo na naknadu u trajanju od 360 dana. Po sadašnjim pravilima nakon zaposlenja radnik automatski gubi pravo na naknadu, bez obzira na trajanje zaposlenja. Ubuduće bi u slučaju ostanka bez posla nakon kratkotrajnog zaposlenja imao pravo na preostalu naknadu.
Predloženim izmjenama Hrvatska će donekle popraviti status nezaposlenih osoba, ali još uvijek će ostati na začelju EU-a po pravima nezaposlenih. Iako sve europske zemlje prilikom određivanja naknade paze da ona ne bude demotivirajući faktor u traženju novog posla, ipak je u većini zemalja država šire ruke.
U prva tri mjeseca nezaposlenosti naknade su slične kao i u Hrvatskoj, ali u razdoblju do šest mjeseci i godine dana u većini zemalja one su u odnosu na plaću više nego u Hrvatskoj.
U nekim zemljama naknada se ne smanjuje u razdoblju do godine dana. Primjerice, u slučaju gubitka posla u Njemačkoj zaposleni s prosječnom plaćom imaju pravo na naknadu u trajanju od 12 mjeseci u iznosu 59 posto plaće, u Francuskoj 68 posto, a u Nizozemskoj 69 posto plaće. Najizdašnije naknade isplaćuju se u Luksemburgu te nezaposleni u razdoblju od godine dana imaju pravo na 86 posto plaće.
U Italiji prva tri mjeseca naknada iznosi 63 posto plaće, u razdoblju od tri do šest mjeseci pada na 61 posto, a kasnije na 55 posto plaće. U Austriji nezaposleni u prvih šest mjeseci primaju 55 posto plaće, a tijekom drugih šest mjeseci 51 posto plaće piše tportal.
U Sloveniji u prvih šest mjeseci naknada iznosi 51 posto plaće, a nakon toga pada na 37 posto.
I uvjeti za ostvarivanja prava na naknadu u drugim zemljama su blaži. U nekim zemljama, poput Slovenije, Austrije, Slovačke i Portugala, pravo na novčanu naknadu nije vezano uz oblik prekida radnog odnosa.
Stručnjaci Ekonomskog instituta predlagali su da se u Hrvatskoj pravo na naknadu proširi i na radnike koji su sporazumno prekinuli radni odnos s poslodavcem, ali Ministarstvo za to nije imalo sluha.
Nacrt zakonskih izmjena uskoro bi se trebao naći na javnom savjetovanju, a njihovo usvajanje očekuje se u drugoj polovici ove godine.
