Samo 11 minuta duljeg sna, nekoliko minuta više kretanja ili malo više povrća na tanjuru mogli bi imati velik učinak na zdravlje srca, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu European Journal of Preventive Cardiology.
Znanstvenici iz Australije, Čilea i Brazila analizirali su podatke više od 53 tisuće odraslih osoba tijekom osam godina, a rezultati su pokazali da i male promjene životnih navika mogu značajno smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.
Tijekom istraživanja zabilježeno je više od 2000 ozbiljnih kardiovaskularnih događaja. Sudionici su koristili pametne satove i druge nosive uređaje, a znanstvenici su pratili njihove navike spavanja, tjelesnu aktivnost i prehranu.
Male promjene, veliki učinak
Rezultati su pokazali da spavanje samo 11 minuta dulje svake noći može smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara za oko 10 posto. Sličan učinak povezivan je i s dodatnih 4,5 minuta žustrog hodanja dnevno ili povećanjem unosa povrća za 50 grama dnevno.
Autori istraživanja smatraju da su upravo ovakve male i postupne promjene ključ dugoročnog uspjeha jer ih je ljudima lakše održavati od naglih i radikalnih promjena životnog stila.
„Pokazali smo da kombinacija malih promjena u nekoliko područja života može imati iznenađujuće velik pozitivan učinak na zdravlje srca i krvnih žila“, rekao je dr. Nicholas Koemel sa Sveučilišta u Sydneyu.
Dodao je kako ljudi često odustanu kada pokušaju preko noći promijeniti cijeli način života, dok male navike lakše postaju dio svakodnevice.
Najbolja kombinacija za zdravlje srca
Istraživanje je pokazalo i koji obrazac ponašanja donosi najveću korist. Najmanji rizik od srčanog i moždanog udara imale su osobe koje:
spavaju između osam i devet sati dnevno
imaju najmanje 42 minute umjerene ili intenzivne tjelesne aktivnosti dnevno
hrane se uravnoteženo i jedu više povrća
Kod takvih ispitanika rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih problema bio je čak 57 posto manji u odnosu na osobe s najmanje zdravim navikama.
Stručnjaci preporučuju aktivnosti poput žustrog hodanja, vožnje bicikla i plivanja, a ističu i važnost prehrane bogate povrćem.
Autori studije zaključuju kako upravo male, održive promjene mogu biti najbolji put prema dugoročnom zdravlju, posebno u užurbanom načinu života kada su velike promjene mnogima teško izvedive.
