Sad se osjećam puno bolje nego u Cannesu jer najviše me zanima kako će domaća publika reagirati na film, govori nam redatelj Nebojša Slijepčević. U nedjelju navečer na Kaptolu slavilo se osvajanje Zlatne palme za njegov film ''Čovjek koji nije mogao šutjeti''.
Nakon zagrebačke projekcije prva otvorena premijera bit će u Splitu 18. lipnja, a nakon toga film putuje po međunarodnim festivalima, piše 24 sata.
- Film će u sljedećih godinu dana obići čitav svijet - dodaje Nebojša. Zlatna palma još nije završila na nekoj polici.
- Zasad je optjecaju, svi je žele vidjeti. Ha, ha. Obično je nosim sa sobom ili ide od ruke do ruke - smije se redatelj. Za uspjeh u Cannesu kaže da su mu trebale godine rada.
- Film je posao koji se uči. Meni su trebale godine da ga naučim raditi, a imam još puno učenja pred sobom. Treba raditi vjerno, uspjeh možda dođe, možda ne dođe, ali filmovi će sigurno dobri biti - zaključuje.
U subotu je Nebojša od gradonačelnika Tomaševića dobio Medalju grada Zagreba
- Zagreb je moj grad. Tu sam rođen, njega volim najviše na svijetu, planiram tu i umrijeti jednog dana - našalio se.
Na svečanom dočeku ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanica predsjednika Vlade, čestitala je ekipi filma na ovom izuzetno velikom uspjehu.
- Trebalo je prepoznati priču i ispričati je na način da bude prepoznata na najvažnijem festivalu, istaknula je. Sigurna sam da svi još nismo svjesni koliki je ovo uspjeh i kolike će se prilike otvoriti, a mi ćemo s HAVC-om nastaviti stvarati produkcijske i financijske uvjete da vi i vaši kolege uspješno nastavite raditi - poručila je Obuljen Koržinek.
Radnja filma 'Čovjek koji nije mogao šutjeti' zbiva se 27. veljače 1993. godine, na maloj stanici u Štrpcima u Bosni i Hercegovini. Putnički vlak na liniji Beograd-Bar zaustavljaju paravojne snage u akciji etničkog čišćenja. Dok odvode nevine civile, samo jedan od pet stotina putnika, bivši JNA oficira Tomo Buzov usuđuje im se suprotstaviti. To je istinita priča o čovjeku koji nije mogao šutjeti.
- Ovime ispravljamo i jednu nepravdu, ali to nije samo film o povijesnim događajima nego i alegorija današnjih zbivanja, što je prepoznao žiri u Cannesu. On se naizgled događa 1993. u Bosni, ali današnji gledatelji mogu prepoznati u filmu i sebe, današnja zbivanja u svijetu, pa i u Hrvatskoj - zaključio je Slijepčević. .
Na kraju svečanosti redatelju se putem video poruke obratio Darko Buzov, sin glavnog junaka filma, zahvalivši mu što je napravio film koji govori o činu njegova oca.
