Matej i Zuzana Dolinay posljednjih dana borave u Hrvatskoj gdje su tragali za najvećim europskim gmazom - kravosasom.
Njihov projekt "Living Zoology studio" postoji od 2015. snima dokumentarne filmove o divljini i o životu divljih životinja, zoološkim istraživanjima i ekološkim problemima.
Specijalizirani su za snimanje divljih otrovnih i neotrovnih zmija. U Dalmaciji su konačno pronašli kravosasa, najveću europsku zmiju. Iako se pokušala ušuljati u dalmatinski krš, nježno su je izvukli i snimili.
Pratili su je, ‘mazili’ i na kraju ju pustili u prirodu. Kako je sve izgledalo pogledajte u videu:
Kravosas (Elaphe quatuorlineata), naša je najveća zmija. Ime je dobio po krivom mitu da kravama siše mlijeko. Iako velika, to je dobroćudna zmija.
Četveroprugi kravosas (četveroprugi guž ili kravosas) može narasti do čak 260 centimetara duljine što ga čini našom najduljom zmijom, iako su jedinke najčešće duge oko 150 centimetara. To je velika je i jaka zmija s dobro istaknutom, lagano zašiljenom glavom. Oči su tamne s okruglom zjenicom. Velika je razlika između obojanosti kod mladunaca i kod odraslih jedinki. Mladunci imaju red tamnih mrlja na leđima te red manjih mrlja na bokovima, bez postojanja bočnih linija. Odrasli su tamnije obojani, svijetlosmeđi ili sivi, nemaju mrlje na leđima, ali posjeduju dva para dugačkih crnih linija na oba boka po čemu su i dobili ime. Također postoje dvije tamne linije na obje strane glave. U prijelaznom razdoblju do odrasle dobi mladunci postepeno gube tamne mrlje i dobivaju bočne pruge. Trbuh je uglavnom žućkast, često pun tamnih mrlja. Uglavnom ima 25 redova ljusaka duž tijela.
Odrasli su primjerci nezamjenjivi s nekom drugom našom zmijom zbog svoje veličine i karakterističnih usporednih linija na bokovima. Mladunci su pak lako zamjenjivi s crnokrpicama zbog svojih mrlja, ali nemaju okomitu zjenicu i toliko šiljat oblik glave.
U Hrvatskoj je prisutna na čitavom obalnom području uključujući i velik broj otoka.
Voli niže nadmorske visine, uglavnom do 600 metara, no ponekad ju nađemo i na većim visinama. Voli topla i vlažna staništa poput rubove šuma, obrasle obronke, nasipe, suhozidove te obalama lokvi, jezera i rijeka. Ova je zmija odlična penjačica, ali i plivačica. Kravosasi mogu prelaziti udaljenosti između otoka ili kopna i otoka plivajući i koristeći morske struje.
Usprkos veličini i robusnosti, mirna je zmija i prilično spora, ako opazi čovjeka uglavnom se smiri, a ako je ulovljena rijetko grize. Nije otrovnica već plijen ubija davljenjem. Hrani se sisavcima, kako manjim poput miševa, tako i većim poput zečeva i kunića, no zna jesti i ptice te njihova jaja i ponekad guštere. Mladunci se gotovo isključivo hrane malim gušterima. Ženke liježu 5 – 16 jaja ispod kamenja u srpnju i kolovozu, piše portal Priroda Hrvatske.
