Za što pripremamo djecu? Tko će biti liječnik, tko će biti inženjer, tko će raditi u informatičkoj industriji? Pripremamo li djecu za turističku privredu da skaču ili nas zabavljaju? O tome je u emisiji Studio 4 HTV-a govorio znanstvenik Korado Korlević.
- Teško mi je gledati jednu naciju koja je odlučila izumrijeti, jednu zajednicu koja je odlučila ne mijenjati se u svijetu u kojem jedino mijenjati se znači opstanak. Ako se ne mijenjaš, izumireš - kaže Korlević.
Kao netko tko se bavi edukacijom i futurologijom smatra da nema budućnosti za zajednicu koja ne investira u sve grane svoje izvrsnosti.
Problem je u tome, kaže, što smo odlučili u posljednjih 25 godina znanost i tehnologiju staviti potpuno sa strane kao nešto nebitno i postati društvo doživljajne ekonomije.
- Postavlja se pitanje tko će nas liječiti kada zbilja budemo bolesni metodama koje sada nastaju i koje su toliko komplicirane da treba 20 godina studiranja i specijalizacije, mi nećemo imati nikoga tko će to raditi - upozorava znanstvenik i naglašava kako nije riječ samo o znanstvenicima, da nemamo ni tehničara. Postajemo netehnološka, neznanstvena nacija, kaže.
Na novinarsko pitanje je li problem u tome koliko izdvajamo za djecu i njihovu edukaciju, Korlević je odgovorio da je problem prije svega u tome kako trošimo to što izdvajamo.
- Odnos zajednice je problem, model, sustav vrijednosti, stoljećima imamo isti model upravljanja i to se ne mijenja, a svijet se mijenja, mi zaostajemo i možemo postati geografski pojam - kaže.
Smatra da naša zajednica mrzi izvrsnost koja nije u glazbi i u sportu. Odgajamo djecu da se zabavljaju, kaže, ali ne i da stvaraju.
Upozorava da nam fali promidžba molekularne biologije, medicine, trebamo pripremati generacije. Naglašava da je odgovornost televizije vrlo velika i da se mladima treba pokazati koliko je znanost u životu važna.
- Istraživanja pokazuju da samo 2,1 posto hrvatskih učenika ima razvijeno poduzetništvo i to je strašan podatak! Što djeca žele biti ako ne žele raditi na svojim idejama? Nažalost, to znači da žele raditi i slušati nekoga drugoga - upozorava Korlević.
Znanstvenik smatra kako nikad nije kasno da počnemo raditi na tim problemima, da napravimo preokret.
- Država treba shvatiti da nema monopol na stvaranje, građani znaju biti vrlo vrijedni i mogu stvoriti takvu državu. Država mora shvatiti da građani nisu hranidbena podloga nego su dio države, zaključuje.